Foto: PIXSELL
U prvom smo članku s analizama izbornih rezultata objavili Rezultate parlamentarnih izbora u Hrvatskoj od 2000. do 2011. godine po izbornim jedinicama, a danas donosimo izlaznosti na izbore u Hrvatskoj i ukupne rezultate po izbornim jedinicama za svaki krug izbora.
Zašto je to bitno? Pročitajte Izbori 2011. Iako se Sabor zacrvenio, Hrvatska nije otišla u lijevo i shvatit ćete da je lijeva koalicija zajedno s Laburistima 2011. ostvarila čak manji rezultat nego u 2007. – samo s jednom razlikom 2007. su išli svi pojedinačno, za razliku od Kukuriku koalicije 2011., što je 2007. donijelo pobjedu HDZ-u, a 2011. Kukuriku koaliciji. Kako se takvo što može dogoditi? Upoznajte hrvatski izborni sustav koji je na snazi od 1999. godine.
Kliknite na slike za kako biste dobili detaljniji prikaz koji možete ispisati. Slike se mogu slobodno prenositi uz navođenje izvora i link na originalni članak.
Kliknite na IZBORI ili IZBORNA ISTRAŽIVANJA za najnovije tekstove o izborima na manjgura.hr.
Izlaznost je bitan faktor jer se ona ispituje u istraživanjima i pokazuje koliko podaci iz istraživanja mogu biti usporedivi s ostvarenim rezultatima na izborima i tako služiti kao alata za procjene trendova. Zadnje istraživanje CroDemoskop tako za listopad kaže: “b) Nalazi utvrđuju biračke preferencije na razini izlaznosti od 53-58%, uz dozvoljenu statističku (standardnu) grešku od ±2,7% (Za detalje pogledajte http://manjgura.hr/politika/cro-demoskop-domoljubna-koalicija-u-blagoj-prednosti-promocija-plus/#sthash.x9n7St4e.dpuf).
Izlaznost na parlamentarnim izborima u Hrvatskoj je 2007. bila 63,41%, a 2011. 61,77% što znači da istraživanja imaju dobru procjenu izlaznosti s obzirom na trend pada izlaznosti iz izbornog ciklusa u ciklus. Posljednja analiza ekipe s projekta HRStat za Jutarnji list – KOME POGODUJE VEĆA IZLAZNOST? Vrhunski stručnjaci srušili jedan od najčešćih izbornih mitova – zaključuje da nisu uspjeli dokazati povezanost između veće izlaznosti i boljih rezultata za SDP, te manje izlaznosti i boljih rezultata za HDZ. No, izlaznost je samo jedan od faktora koji doprinosi konačnom rezultatu.
Donosimo i ukupne rezultate za parlamentarne izbore od 2000. do 2011., kako bi pokazali da se i na istraživanju na Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici mogu dobro pratiti trendovi za pojedine stranke. Zbrojili smo rezultate na deset izbornih jedinica kao da je Hrvatska jedna izborna jedinica i pogledajte što smo dobili.
2000. SDP, HSLS, PGS, HSLS, SBHS -40,84% 71 mandat – HDZ – 24,38% 40 mandata
Dražen Budiša i HSLS kao domoljubna komponenta SDP-u (nije to nova izmišljotina u našim krajevima) + 3. blok HSS+IDS+HNS (15,55% 24 mandata) – ima nešto u tom trećem bloku.
Pogledajte niže kako su izgledali rezultati parlamentarnih izbora 2000. kada bi Hrvatsku gledali kao jednu izbornu jedinicu – što je usporedivo s mjesečnim istraživanjima CroBarometar i CroDemoskop (morate preračunati postotke u korigirane bez neodlučnih jer njih nema na izborima).
Jako uvjerljiva većina je osvojena na parlamentarnim izborima 2000., no treći blok, kao i tadašnji SDP-ovi partneri otad su pomalo nestajali s političke scene, ako već do tada nisu, prvenstveno HSLS, a i HSS.
2003. HDZ 33,23% i 62 mandata (samo u Hrvatskoj bez dijaspore) – SDP, LS, LIBRA, IDS 23,27%i 43 mandata + HNS, PGS, SBHS 8,25% i 11 mandata – HSS s partnerima je odlučio mandatara
Novi lider HDZ-a Ivo Sanader kreće amerikaniziranom kampanjom pod vodstvom irskog čarobnjaka P.J. Mare na Ivicu Račana i partnere koji u kampanju kreće svatko samostalno čime se stvaraju preduvjeti za gubitak izbora. Početak monopola HDZ-a na domoljublje, budući da je napad na lijevu koaliciju kao one koji su manji Hrvati bio sastavni dio te kampanje.
Pogledajte niže kako su izgledali rezultati parlamentarnih izbora 2003. kada bi Hrvatsku gledali kao jednu izbornu jedinicu – što je usporedivo s mjesečnim istraživanjima CroBarometar i CroDemoskop. Vidite do kojeg je rasipanja glasova i mandata došlo. Dobar je primjer HSU koji na Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici dobiva 4,08%, ali čak 3 mandata – i zato se o manjim strankama ne može ništa zaključivati na osnovu takvih istraživanja jer je presudan raspored po izbornim jedinicama.
Odličan primjer rasipanja glasova zbog neulaska u predizborne koalicije i visoka praga od 5%. Vrhunac HSP-a kojeg će 2007. negativnom kampanjom masakrirati HDZ i svesti ih na jedan mandat. No primijetite i tada je HDZ (bez dijaspore) u Hrvatskoj osvojio tek 33,23% važećih glasova.
2007. HDZ 34,92% i 61 mandat – SDP 32,51% 56 mandata i HNS 7,06% 7 mandata – Sanader je dobio koalicijske partnere kroz HSLS, HSS, ZDS,PGS 6,33% i 8 mandata (manje glasova od HNS-a, a više mandata – odlično posložena koalicija prema istraživanjima).
Zoran Milanović je kao novo lice i novi lider SDP-a izgubio već dobivene izbore zbog strateški dobro promišljene kampanje Ive Sanadera koja je i skupo plaćena (dionicama HT-a i INA-e koje su povoljno prepuštene građanima). Ali i odlične negativne kampanje HDZ-a koje je iskoristila greške SDP-a (vjeronauk, spor oko glasovanja Hrvata iz BiH i veći porezi), te one protiv HSP kojom ih je uništio (Glas za HSP je glas za HDZ) – samo 1 mandat HSP-u, a imali su potencijal u skoro svakoj izbornoj jedinici što se i realiziralo 2003. u vidu 7 mandata.
Pogledajte niže kako su izgledali rezultati parlamentarnih izbora 2007. kada bi Hrvatsku gledali kao jednu izbornu jedinicu – što odgovara mjesečnim istraživanjima CroBarometar i CroDemoskop. SDP je odlučio ići sam i u konačnici je ta odluka donijela pobjedu HDZ-u, iako je lijeva koalicija ukupno osvojila više glasova od HDZ-a, pa čaki i više nego 2011. kad su uvjerljivo pobjedili.
Najbliži rezultat HDZ 34,92% nasuprot SDP 32,51% u Hrvatskoj (bez dijaspore koja je davala 5 ili više mandata ranije – sada je ograničena na 3). Opet dobar primjer IDS-a koji s 1,60% glasova na nacionalnoj razini osvaja 3 mandata, kao i HDSSB-a koji s 1,86% također osvaja 3 mandata (to su i rejtinzi koja redovita mjesečna istraživanja daju tim strankama na nacionalnoj razini). S druge strane HSU sa 3,82% i HSP sa 3,47% osvajaju po 1 mandat. Najlošiji rezultat za HSLS i HSS od samo 1,02% (problem manjinskih koalicijskih partnera koje za mandata na vlasti zakrili dominantni partner – HDZ).
2011. Kukuriku koalicija SDP, HNS, IDS, HSU 41,08% 80 mandata – HDZ, HGS, DC 23,50% i 44 mandata.
Pogledajte niže kako su izgledali rezultati parlamentarnih izbora 2011. kada bi Hrvatsku gledali kao jednu izbornu jedinicu – što odgovara mjesečnim istraživanjima CroBarometar i CroDemoskop. Velika Kukuriku koalicija je jednostavno pomela korupcijskim skandalima pogođeni HDZ – no prvenstveno opet iz jednog razloga – skupljanja glasova u koaliciju, što im kasnije kroz preračunavanje donijelo dodatne mandate. No zanimljivo je vidjeti što se moglo dogoditi s propalim glasovima da su se pametno kombinirali u koalicije – prije svega HSS i HSLS koji su ranije bili u koalicijama – umjesto 1 imali bi barem 4 mandata. Za izbore 2015. zanimljivo je npr. pogledati koalicijski potencijal Stipe Petrine kojemu ako ostane na istim brojkama treba partner za 1 mandat u Saboru poput MOST-a. Ove rezultate treba dobro proučiti prema izbornim jedinicama jer mogu uputiti na potencijale za 2015.
Opet se pojavio prostor za treći blok koji se javlja i 2015. – LABURISTI – STRANKA RADA 5,22% i 6 mandata, te NEOVISNA LISTA – dr.sc. IVAN GRUBIŠIĆ 2,69% i 2 mandata – na njihove mandate pucaju sada ORAH i MOST. Hoće li 2015. HDSSB, koji je u međuvremenu izgubio Osijek, ponoviti 2,96% 6 mandata u 4. i 5. izbornoj jednici iz 2007.?
Za usporedne rezultate po izbornim jedinicama pogledajte prethodnu analizu Rezultati parlamentarnih izbora u Hrvatskoj od 2000. do 2011. godine po izbornim jedinicama.
