Zagrebačka tvrtka Anparo d.o.o. koja se bavi pružanjem usluga iz domene zaštite na radu i wellbeeinga na radnom mjestu, pokrenula je na LinkedInu grupu naziva ZAŠTITA NA RADU, Vi pitate – mi odgovaramo! Pitanja i odgovori iz prakse za poduzetnike.

Grupa je namijenjena svim zainteresiranim za ovo područje, a posebno poslodavcima, kao mjesto na kojem mogu postaviti sva pitanja i na kojem će dobiti sve odgovorena bilo kakve nedoumice iz ovog područja.

 

Na svojim internetskim stranicama zaštita na radu Anparo je upravo zbog približavanja ove tematike poslodavcima i poduzetnicima, pripremila cijelu kategoriju naziva savjeti, gdje kroz seriju članaka pod nazivom Praktični savjeti iz prakse, na konkretan, realan i čitljiv način želi ovu temu i paradigmu zaštite na radu približiti poduzetničkoj javnosti.

ZA PRglas.com i sve one koji ga prate, a s obzirom na njihov (pretpostavljamo) radni okoliš i uredski tip poslovanja, Anparo donosi mali osvrt na temu o kojoj se nedovoljno govori. Naime, jeste li znali da

nepovoljni radni uvjeti pri radu s računalom skrivaju niz opasnosti od narušavanja zdravlja zaposlenika!

Bol u vratu, bol u leđima, sindrom karpalnog tunela i drugi oblici narušenog zdravlja direktna su posljedica nepovoljnih radnih uvjeta pri radu s računalom.

Zakonodavac je stoga donio pravilnik koji obvezuje poslodavce na izradu procjene opasnosti za sva radna mjesta s računalom, a  imajući u vidu moguće opasnosti od narušavanja zdravlja radnika posebice zbog vidnog, statodinamičkog i psihičkog napora.

Što se smatra “Radnim mjestom s računalom”?

Radnim mjestima s računalom smatraju se radna mjesta na kojima zaposlenici pri obavljanju poslova koriste računalo sa zaslonom ukupno četiri ili više sati tijekom radnog dana.

U procjeni opasnosti potrebno je obraditi zahtjeve koje mora ispunjavati svako radno mjesto s računalom, a odnose se na zahtjeve navedene u Prilogu Pravilnika koji se odnose na:

  1. opremu (zaslon, tipkovnica, radni stol ili radna površina, radni stolac i oslonac za noge)
  2. radni okoliš (zahtjevi vezani za radni prostor, osvijetljenost, bliještanje i odsjaji, buka, mikroklimatski uvjeti, zračenje)
  3. programsku opremu

Poslodavac mora na temelju procjene opasnosti provesti mjere za otklanjanje utvrđenih nedostataka, pri čemu treba uzeti u obzir posebne i/ili kombinirane učinke utvrđenih opasnosti i štetnosti. Također, poslodavac mora zaposlenicima ili njihovim predstavnicima osigurati sve potrebne informacije o sigurnosti i zdravlju pri radu na radnom mjestu.

Česta pitanja koja dobivamo od poslodavaca:

Mora li svaki pravni subjekt imati ovu procjenu?

Ne. Samo one subjekti koji su poslodavci – dakle oni koji zapošljavaju barem jednu osobu koja nije član uprave, vlasnik i sl. Pri tome nije bitno da li ste tvrtka, obrt, škola, udruga i sl. – svi pravni subjekti koji su poslodavci su obavezni voditi brigu o zaštiti na radu.

Koliko dugo vrijedi procjena?

Jednom kada se napravi procjena je trajna. Međutim, procjena uvijek mora biti ažurna. To znači da se procjena povremeno mora ažurirati ovisno o sljedećim okolnostima: promjena postojeće ili otvaranje nove lokacije, uvođenje novih radnih mjesta, uvođenje novih radnih procesa i tehnologija, zapošljavanje novih osoba.

Imali smo procjenu za j.d.o.o., a sada smo d.o.o. – da li trebamo novu procjenu?

Ako je sve ostalo isto i postojeći d.o.o. je nasljednik j.d.o.o.-a (dakle, zaposlenici su isti, radni procesi su isti, lokacije su iste) nema potrebe za novom procjenom.

Pozivamo sve poslodavce da iskoriste mogućnost postavljanja upita putem LinkedIn grupe i da na taj način ostanu u toku sa svim zakonskim odredbama i njihovim eventualnim promjenama te ono najvažnije; da im naša ekspertiza radno okruženje učine zdravijom i sretnijom okolinom za njihove djelatnike!