U Zagrebu je danas, 31. svibnja 2023., predstavljen sustav za rano upozoravanje i upravljanje krizama – SRUUK, koji će doprinijeti podizanju sveukupne sposobnosti reakcije i povećanju kapaciteta sustava upravljanja u kriznim situacijama u Republici Hrvatskoj

Sustav za rano upozoravanje i upravljanje krizama predstavio je potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar unutarnjih poslova dr.sc. Davor Božinović, koji je tom prilikom kazao kako je ovo jedinstveni alat, kojim će se po prvi put u Hrvatskoj, porukama putem mobilnih telefona brzo i učinkovito obavještavati građane i sudionike civilne zaštite o opasnostima koje prijete i mjerama koje je potrebno poduzeti za smanjenje ljudskih žrtava i materijalnih šteta. Sustav je razvijen u skladu s europskim direktivama i u suradnji s Hrvatskom agencijom za telekomunikacije (HAKOM) i Agencijom za zaštitu osobnih podataka (AZOP) kako ne bi došlo do neovlaštenog korištenja podataka.

Realizacijom ovog velikog i za jačanje sustava civilne zaštite iznimno značajnog projekta, ispunit ćemo zahtjeve javne sigurnosti za upravljanjem kriznim situacijama kroz podizanje razine spremnosti Ministarstva unutarnjih poslova, kao središnjeg tijela u nacionalnom sustavu upravljanja u kriznim situacijama. Sve to omogućeno je kroz sufinanciranje Europske unije, iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija, s preko 7 milijuna eura bespovratnih sredstava“, naglasio je ministar Božinović te dodao kako će ovaj projekt doprinijeti jačanju pozicije Hrvatske kao sigurne turističke destinacije.

Također želim istaknuti da je ovaj projekt jedan od planirana 82 projekta Strategije upravljanja rizicima od katastrofa do 2030.g., ukupne vrijednosti 1,8 milijardi eura, koju je Vlada RH donijela u listopadu prošle godine. Realizacijom projekta SRUUK, zasigurno smo korak bliže ka postizanju krajnjeg cilja Strategije – RH otpornija na katastrofe“, istaknuo je ministar Davor Božinović.

Uz potpredsjednika Vlade Božinovića, predstavljanju su nazočili ravnatelj Ravnateljstva civilne zaštite dr.sc. Damir Trut, članovi uprave A1 Hrvatska, Hrvatskog Telekoma i Telemach Hrvatska, predstavnici HAKOM-a i AZOP-a, kao i predstavnici tvrtki koje su izradile sustav te predstavnici operativnih snaga sustava civilne zaštite.

Ravnatelj Damir Trut je naglasio kako je od iznimne važnosti pravovremeno obavješćivanje građanstva o nastanku krizne situacije, jer se na taj način mogu izbjeći potencijalne  opasnosti odnosno primiti poruka s uputama za postupanje u ugroženom području.

Što se tiče kriznih situacija koje obuhvaća, Trut je rekao kako će kroz sustav biti moguće poslati upozorenje za svaku situaciju koja ugrožava živote i sigurnost ljudi, okoliša i imovine. „Parametri su postavljeni, standardni operativni postupci su pripremljeni, informaciju o događaju daju, kao i dosad, relevantne organizacije, a Ravnateljstvo civilne zaštite kroz sustav 112 kreira poruku na prihvatljiv način i šalje ju prema javnosti“.

Sustav za rano upozoravanje i upravljanje krizama prije stavljanja u produkciju će se u subotu, 3. lipnja 2023., testirati u stvarnim uvjetima, odnosno slanjem testnih poruka svim korisnicima mobitela koji se u tom trenutku nalaze na području Republike Hrvatske.

SMS poruka za područje cijele Republike Hrvatske bit će sljedećeg sadržaja: „Poštovani/a, primili ste TEST poruku Sustava civilne zaštite za rano upozoravanje i uzbunjivanje u kriznim situacijama.“ Pošiljatelj poruke bit će HR112ALERT.

Poruke će svojim korisnicima slati sva tri operatora javnih pokretnih elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga (Hrvatski Telekom d.d., A1 Hrvatska d.o.o., Telemach Hrvatska d.o.o,), a dobivat će ih i korisnici u roamingu. Sustav podržava slanje SMS upozorenja korisnicima koji su trenutno pozicionirani u odabranom području za slanje upozorenja, a koji su imali interakciju s mrežom operatora u trenutku slanja SMS-a.

Više informacija o sustavu za rano upozoravanje i upravljanje krizama – SRUUK

  • Što je SRUUK?

Sustav za rano upozoravanje i upravljanje krizama je informacijski sustav implementiran na razini RH s ciljem pravovremenog obavješćivanja građanstva o nastanku krizne situacije s mogućnošću dijeljenja uputa za postupanje u ugroženom području putem mobilnih telefona i drugih modernih tehnologija.

  • Koje institucije stoje iza ovog projekta?

Nositelj projekta je Ministarstvo unutarnjih poslova.

  • Koje krizne situacije obuhvaća?

Kroz sustav će biti moguće poslati upozorenje za svaku situaciju koja ugrožava živote i sigurnost ljudi, okoliša i imovine.

  • Kad počinje slanje testnih poruka i kome se šalju?

Slanje testnih poruka započinje 3. lipnja 2023., bit će poslane svim korisnicima mobilnih uređaja na teritoriju RH.

  • Koliko često ću primati testne poruke?

Nakon inicijalnog testiranja poruke će se slati samo u slučaju opasnosti te najmanje jednom godišnje radi provjere funkcionalnosti sustava.

  • Na koji način trebam reagirati na obavijest? Hoće li obavijesti sadržavati i uputu o ponašanju?

Ovisno o vrsti ugroze, obavijesti će sadržavati i upute za postupanje po potrebi.

  • Koji su zadani parametri za slanje obavijesti? U kojem se vremenu unatrag, u odnosu na početak krizne situacije, gledaju korisnici koji su bili registrirani na kriznom području? U kojoj udaljenosti od kriznog područja su korisnici obuhvaćeni procesom obavještavanja?

Podaci o mobilnim uređajima na kriznom području se ažuriraju svakih pet minuta, najmanje područje za slanje obavijesti je područje općine ili grada, a u velikim gradovima gradske četvrti.

  • Šalju li se obavijesti samo putem mobilnih mreža ili postoje notifikacije i putem fiksnih usluga i TV-a?

Sustav je nadopuna za klasično uzbunjivanje putem sirena i elektroničkih medija, u slučaju velike opasnosti koristit će se svi kanali uzbunjivanja.

  • Jesu li obuhvaćeni svi mobilni korisnici na određenom području, neovisno o operatoru?

Prilikom slanja obavijesti obuhvaćeni su svi domaći i strani korisnici mobilnih uređaja neovisno o operateru.

  • Jesu li obuhvaćeni i korisnici koji se nalaze u roamingu u Hrvatskoj (gostujući roameri)?

Da.

  • Ako sam u statusu privremenog isključenja, hoću li ipak primati obavijesti?

Poruku može primiti samo mobilni uređaj koji je spojen na mrežu mobilnog operatora.

  • Je li primanje notifikacija obavezno ili ga mogu onemogućiti? Ne želim da moje dijete prima ovakve notifikacije, što mogu učiniti?

Notifikaciju opasnosti nije moguće isključiti.

  • Je li korištenje moje lokacije u ovu svrhu zakonito? Nisam vam dao dopuštenje za ovakve obavijesti.

MUP niti u jednom trenutku ne dolazi u kontakt o podacima koji su mobilni uređaji na kriznom području, tko su im vlasnici niti koji je njihov broj. MUP šalje zahtjev mobilnim operatorima da na željeno područje pošalju određenu poruku, mobilni operatori imaju podatak koji su uređaji na tom području.

  • Hoću li obavijesti primati SMS-om ili putem CBC?

Obavijesti će se moći primati na oba načina, zavisno od stupnja ugroze.

  • Jesu li ovakve obavijesti obveza članica EU? U kojim zemljama mogu očekivati slične obavijesti?

Sve članice Europske unije moraju imati ovakve sustave temeljem Direktive EU 2018/1972, tzv. EECC Direktive.

  • Stižu li obavijesti i na pametne satove ili samo na mobitele?

Obavijesti dolaze na uređaj koji je spojen na mobilnu mrežu.

  • Na koji način osiguravate moje osobne podatke i anonimnost?

U svrhu osiguravanja osobnih podataka prilikom slanja obavijesti provodi se proces anonimizacije podataka, svi osobni podaci ne napuštaju sustav mobilnog operatora.

  • Kome se mogu obratiti za dodatne informacije? Na kojoj web stranici se mogu informirati o projektu i procesu obavještavanja korisnika?

Dodatne informacije o projektu i procesu obavještavanja korisnika možete pronaći na službenim stranicama Ravnateljstva civilne zaštite te na javnoj web stranici sustava hr-alert.hr.

  • Zašto ste poruke poslali svim zaposlenicima tvrtke? Nisam vam dao dopuštenje za ovakve obavijesti na sve zaposlenike.

Poruke se šalju svim korisnicima mobilnih uređaja, građanima RH i stranim državljanima koji se trenutno nalaze na kriznom području, u svrhu zaštite i spašavanja i nemaju veze s njihovim zaposlenjem, nacionalnom pripadnošću, spolom, vjerom i slično.