“U hrvatskom društvu retorika umire. Našu javnu komunikaciju obilježava sve veća manipulacija i sve slabija argumentacija, a bez retorike nema demokracije. Ono što zabrinjava jest izostanak polemičnosti, monološka retorika i izostanak sučeljavanja”, rekao je komunikolog Branimir Stanić 19. studenoga u Matici hrvatskoj na trećim Medijskim susretima te dodao da deficit demokratičnosti dolazi sa smrću retorike, što se najbolje vidi kroz zadnje parlamentarne izbore.
Tema Matičine medijske tribine ovoga je puta bila Istine i laži u eteru – o argumentaciji i manipulaciji u javnom komuniciranju, a u brojnoj publici mogla su se vidjeti mnoga lica iz medija, poput predsjednika Hrvatskog novinarskog društva Saše Lekovića, komunikologā Jelene Jurišić, Viktorije Car i Zdeslava Milasa. Voditelj Medijskih susreta Goran Galić rekao je da se ovako postavljena tema može problematizirati vrlo široko. “O istinitosti i obmanjivanju u medijima može se govoriti iz perspektive teorija manipulacije i propagande, iz motrišta novinarske etike i deontologije, teorije relativizma, ali i iz vizura niza drugih medijskih, socioloških, filozofskih i političkih teorija. O svemu tome možemo razgovarati, međutim naš je primarni cilj temi pristupiti s aspekta retorike i logike, s posebnim naglaskom na teoriji argumentacije. U tom kontekstu razmišljat ćemo o pitanjima poput: Koje su, s retoričkoga stajališta, karakteristike političkoga govora u Hrvatskoj i u svijetu?; Kako argumentiraju hrvatski novinari?; Temelji li se javna komunikacija u našem medijskom prostoru češće na argumentima ili na retoričkim trikovima?; Koja je u svemu tome uloga javnosti?” U raspravi novinar Branko Kosec upozorio je na neetička ponašanja i izostanak odgovora na iznesene optužbe u medijima, dok je Matina Tenžera, iz novina studenata Fakulteta političkih znanosti Global, neprofitne medije navela kao moguće rješenje za kvalitetno novinarstvo. Jelena Jurišić s Hrvatskih studija upozorila je na to da su emocije postale glavni alat novinarstva kojim se kreira medijski spektakl. Takav govor, nadovezao se Stanić, prati velika slikovitost jezičnih izraza, ali uz nedostatak logičnog slijeda. Zanimljiv trenutak rasprave, s čime je tribina i završila, bilo je epistemološko pitanje mogućnosti utvrđivanja retoričke istine. “Iako je naša spoznaja subjektivna, ipak postoji mogućnost zahvaćanja stvarnosti, pa i medijske stvarnosti”, iz Matice je poručio Branimir Stanić.(pv)
