Medijska pismenost djece i mladih ključna je kako bi se djecu zaštitilo od neželjenih sadržaja kojima su izloženi na internetu. Zaključak je to panela Djeca i mladi – Izazovi života u medijskom svijetu održanom na 10. Danima elektroničkih medija na kojima je predstavljeno istraživanje EU Kids Online. Istraživanje je prvo nacionalno komparativno istraživanje o medijskim navikama djece, ali i o praksama i stavovima njihovih roditelja, a proveli su ga Društvo za medijsku i komunikacijsku kulturu, Agencija za elektroničke medije i Hrvatski telekom.
Na panelu je sudjelovala i ministrica znanosti i obrazovanja, Blaženka Divjak, koja je u istraživanju prepoznala smjernice za reformu školstva i veću pozornost medijskoj pismenosti.
„Izuzetno me vesele rezultati vezani uz stavove roditelja uz uvođenje obavezne informatike u peti i šesti razred osnovne škole. Gotovo 80 % roditelja misli da je to izvrsna ideja. Međutim, itekako treba komentirati rezultate koji su vezani uz medijsku pismenost i sigurnost djece na internetu, a to je dio kurikularnih promjena koje uvodimo. Sigurnost na internetu i kako se s time nositi i kako ne ulaziti u rizične situacije, to je nešto što mora biti dio programa i ja se veselim da je to jedno od onih četiri područja, znači područja e-društva, koji novi kurikulum informatike pokriva, izjavila je ministrica znanosti i obrazovanja, Blaženka Divjak.
Profesor na Fakultetu političkih znanosti, Igor Kanižaj, smatra da je potreban snažan zaokret prema edukaciji djece, roditelja i nastavnika. Primjerice, šokantan je podatak da je čak ¾ djece u dobi od 9 do 11 godina bilo izloženo neželjenim seksualnim sadržajima na internetu. Tek oko polovice djece zna kada trebaju, a kada ne smiju dijeliti osobne informacije na internetu. Istraživanje je pokazalo i da čak trećina mladih putem interneta komunicira s nepoznatima, a svaki četvrti tinejdžer je upoznao osobu s kojom je komunikaciju započeo online.
„Činjenice su zabrinjavajuće jer pokazuju da samo 11% djece kad se nađe u situaciji koja ih uznemiri o tome razgovara s nekim. Također imamo i druge pokazatelje koji zaista daju do znanja da kao roditelji primarno moramo napraviti puno više u komunikaciji s djecom o rizicima i ponašanjima s kojima se susreću u virtualnom svijetu. Mi u isto vrijeme očekujemo jako puno od obrazovnog sustava, ali moramo reći da je to zapravo posao svih nas, medija i javnih institucija kako bi se stvari pokrenule i kako bismo podignuli razinu medijske pismenosti u Republici Hrvatskoj“, upozorio je Igor Kanižaj, profesor na Fakultetu političkih znanosti.
Agencija za elektroničke medije veliku pozornost posvećuje medijskoj pismenosti pa je i ovo istraživanje doprinos za sljedeće korake koji trebaju biti poduzeti kako bi se djecu i mlade osposobilo za sigurnije korištenje interneta, jedan je od zaključaka panela.
„Rezultati istraživanja potvrđuju da cijelo društvo treba dodatno intenzivirati napore oko medijske pismenosti i medijskog obrazovanja. U digitalnom medijskom svijetu beskonačnog izbora važno je i kod djece i kod roditelja razvijati vještine medijske pismenosti, posebice vrednovanja i kritičkog promišljanja medijskih sadržaja, a što je najefikasnija zaštita od potencijalno štetnih sadržaja, manipulacije i propagande. Agencija za elektroničke medije nastavit će stoga rad na projektima i osvještavanju važnosti medijske pismenosti, nastojeći pri tome okupiti što više partnera, a s ciljem veće osvještavanja važnosti medijske pismenosti i njene što veće zastupljenosti u nastavnim programima“, izjavio je zamjenik ravnatelja Agencije za elektroničke medije, Robert Tomljenović.
Na panelu su sudjelovale i ravnateljica Osnovne škole Kustošija, Gordana Kajić i nastavnica u Osnovnoj školi Većeslava Holjevca, Anita Kiš, koje su podijelile svoja iskustva o ponašanju djece na internetu.
Više informacija na sljedećim linkovima:
