Drugog dana Weekend Media Festivala jedan od najposjećenijih panela bio je „Obrazovanje i budućnost“. Boris Jokić, bivši voditelj cjelovite kurikularne reforme ponovio je svoje stavove i u Rovinju rekavši da Hrvatska zadnjih 26 godina stoji na mjestu, škole su iz industrijskog doba, a učenici koji iz njih izlaze zaostaju za svojim vršnjacima u zemljama kao što su Poljska ili Estonija.
Pitalo ga se i jesu li ga iz HDZ-a zvali da se pridruži timu, no Jokić nije bio rječit.

“To je sporedno i posve nevažno trenutno. Bitno je da judi koji vode reformu danas ne bi smjeli robovati političkim elitama HDZ-u, SDP-u i Mostu, jer oni zadnjih 26 godina nisu napravili ništa za hrvatsko obrazovanje. Promjene i reformu će stvoriti nastavnici u školama, a ne političari. Ako oni budu smetali, nema nam naprijed”, rekao je Jokić.

Josip Tica sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta stava je da se postojećim obrazovnim sustavom potiče prosječnost.

Govorilo se i godinama aktualnoj temi: treba li obrazovni sustav pratiti potrebe gospodarstva. Tu tezu odbacio je Predrag Grubić, voditelj korporativnih komunikacija Adris grupe:
„Zamislite situaciju da je obrazovanje u funkciji ovakvog gospodarstva u kojem, primjerice, tek 10 posto naših tvrtki izvozi jer ostali nemaju znanja i nisu konkurentni. To je neodrživo. Moramo obrazovati ljude koji će znati ugraditi inovativnost, promicati znanje i izvrsnost u cijelom društvu, mijenjati postojeći društveni obrazac, a onda i biti u funkciji konkurentnijeg i učinkovitijeg gospodarstva“, pojasnio je Grubić.
O obrazovanju je govorio i Korado Korlević, znanstvenik i astronom iz Višnjana koji smatra da je i škola kao i drugi segmenti samo preslika društva u kojem postoji.
Upravo zato ni školstvo se ne može mijenjati a da se ne mijenja i društvo, smatra Korlević.”Da biste napravili revoluciju danas u društvu, treba imati ideju, a ne novac. Vidimo u što se pretvorila ova naša reforma. Petsto ljudi i kilavo dijete. Dogodila se jedna mala revolucija, no cijela situacija se ispolitizirala i sve je postalo jednom riječju odvratno. Mi u Hrvatskoj ne znamo za koju to budućnost obrazujemo našu djecu. Treba djecu naučiti odgovornosti, radnim navikama i potaknuti strast za znanjem, a naša škola to ne radi”, kaže Korlević.Predavanje „Dosta je PR-a, vrijeme je za Odnose s javnošću“ izazvalo je reakcije budući da je tema bila imidž samih PR-ovaca od kojih se očekuje da imidž grade drugima. Govornici su bili Krešimir Macan, Ankica Mamić, Božo Skoko, Dejan Verčić, Violeta Colić i Aleksandra Kolarić.
Za Kolarić problemi ključni problemi struke proizlaze iz nedovoljne razine znanja pojedinih kolega i nespremnosti za usavršavanje u profesiji kojom se bave.
Ankica Mamić smatra da je prije bavljenja nečijim imidžem, nužno definirati svoj identitet.

“Naš najveći problem trenutno je objasniti klijentima da radimo više od dogovaranja intervjua u medijima s nekim urednikom. Odnosi s javnošću u Hrvatskoj prvenstveno nemaju jasno definiran identitet jer se titulom PR menadžerice u Hrvatskoj može okititi svatko”, rekla je Mamić.

Saša Cvetojević, Nikica Gabrić, Berislav Jelinić i Igor Vukasović uz moderiranje Maria Petrovića, predsjednika Upravnog vijeća Visoke škole za komunikacijski menadžment Edward Bernays sudjelovali su na panelu “Influence or die”.

Kako postati i ostati influencer? Što učiniti da te mase ljudi prate i lajkaju? Kako uopće angažirati influencere i mogu li se njihove usluge platiti – i koliko? Kako influencere angažirati u svrhu marketinga i PR-a – i ima li to smisla, bila su pitanja na koja su odgovarali gosti.
Važno je imati kredibilitet, stručnost i nuditi zanimljiv i potreban sadržaj, sukus je panela.
Društvene mreže znatno su pridonijele porastu broja influencera jer je olakšana dostupnost široj skupini ljudi.
Saša Cvetojević smatra da se tržište influencera ne smije regulirati i da regulacija zbog regulacije same ne donosi ništa dobro.
“Bilo bi super da se sve regulira, koliko ćemo postova dnevno moći objaviti i smanjiti objave na Twitteru najviše do 120 znakova. I odmah ugasiti one koji to ne poštuju”, ironičan je bio Cvetojević.
Može li se influencer nastati kao rezultat agencije koja želi stvoriti utjecajnu osobu, bilo je jedno od pitanja.
“Ako je moguće stvoriti premijera, kako ne bi bilo moguće napraviti influencera. Na kraju je bitan kredibilitet. Ako imate pametnu osobu, svašta se može učiniti”, rekao je Igor Vuksanović.
Nikica Gabrić imao je potpuno drugačiji stav od većine ostalih sudionika panela:

“Privilegija ljudi koji mogu isto misliti, isto govoriti i isto raditi. Nekad su to bili ljudi s autoritetom. Postoje četiri razine koje utječu na to hoće li netko biti influencer: prva razina je moć, drugi dio autoriteta dolazi iz znanja, treća razina je osobnost ili šarm. Četvrta razina je integritet, cjelovitost. Takvih ljudi je sve manje. Najviša razina je duhovnost, to je utjecaj imaju ljudi bez titula. Hrvatska zadnjih 25 godina nema influencera. mi smo stvorili društvo koje misli da novcem mogu utjecati na društvo”, rekao je Gabrić kojemu je posljednji pravi influencer bio akademik Ivan Supek.

Drugi dan WMF 2016. izabrane su i najbolje agencije BalCannesa. Titulu najbolje agencije BalCannesa odnijela je agencija Pristop iz Slovenije, a najboljim projektom oglašivači su ocijenili Men all over the world are crying agencije Studio Sonda.

Žiri oglašivača svoju posebnu nagradu dodijelio je projektu Markovec opening agencije Pristop, dok je žiri novinara za najbolji projekt izabrao Lav Popcorn agencije McCann Beograd.
Uz agenciju Pristop najbolje rezultate ostvarile su agencije Bruketa&Žinić OM, Imago Ogilvy, McCann Zagreb & Fahrenheit i Grey Ljubljana, dok su u selekciju 25 najboljih projekata izabrani i projekti agencija Studio Sonda, BBDO Zagreb, McCann Beograd, FCB Airma, Universal Media, Fullhouse Ogilvy, Yin + Young, , Luna TBWA, New Moment New Ideas Company, McCann Skopje i Real grupa.
Iste agencije su na glavnoj pozornici Weekend Media Festivala prezentirale su svoje najbolje projekte pred dupkom punom dvoranom oglašivača i drugih kolega iz industrije tržišnih komunikacija.
Na ovogodišnjem BalCannesu, regionalnoj reviji reklamnih agencija koju organiziraju HURA (Hrvatsko udruženje društava za tržišno komuniciranje) i Weekend Media Festival, sudjelovalo je rekordnih 57 agencija iz 5 zemalja.

ovo je slika