Vladu Zorana Milanovića, kada govorimo o društvenim mrežama, do sada smo pamtili kao Vladu koja je vrlo hrabro pristupila dvosmjernoj komunikaciji s građanima putem Facebooka i Twittera. O tome kako je Vlada zavladala na društvenim mrežama od dana prisege već smo pisali na InPublicu te smo ih čak preporučili kao najTwitter profil u 2013. godini.

Građani su putem društvenih mreža redovito pratili rad Vlade: na Facebook stranici gotovo 130 000 fanova svakodnevno je bilo informirano o njihovim aktivnostima s minimalno jednom objavom dnevno. Pratili smo donesene odluke i predložene promjene za život hrvatskih građana, a većina važnijih intervjua s premijerom Milanovićem bili su dostupni samo sat vremena nakon gostovanja na TV-u. No ono najvažnije, odgovaralo se na pitanja građana, što čini se, više nije praksa.

Nema odgovora niti na jednostavna pitanja.

Više nema odgovora na pitanja građana

Na Twitteru su aktivnosti Vlade bile još dinamičnije. Imali su oko 50 tvitova dnevno, od kojih se barem polovica odnosila na odgovore drugim korisnicima, za što je Vladin Odjel dobio priznanje dvije godine zaredom od agencije Burson-Marsteller (SAD), u istraživačkom projektu Twiplomacy. Tvitanje uživo, nove odluke, najave događanja, pozivi na praćenje prijenosa uživo i odgovaranje na svakodnevni hejt samo su neke od aktivnosti koje smo mogli svakodnevno lajkati i fejvati.

No tijekom proteklih mjeseca odustalo se od te dobre prakse na društvenim mrežama. Primjerice, u posljednjih mjesec dana Vlada je imala samo devet objava na Facebooku dok smo prije mogli vidjeti jednu objavu dnevno! Na Twitteru pak sada imaju svega šest tvitova dnevno što je daleko manje u usporedbi s 50 tvitova na koje smo navikli.

Zašto Vlada tvita stranačke stvari koje bi trebao tvitati SDP?

Vlada nije dobila dva nova ministra?

No nije se samo promijenio tempo objave već i kvaliteta sadržaja. Ako pogledate Facebook stranicu, nećete naići na informaciju da je došlo do smjene ministra Jovanovića i ministra Ostojića te da su došla dva nova ministra na njihovo mjesto – Varga i Mornar. Da smo se oslanjali samo na Facebook stranicu, nikada ne bi ni znali da je bilo nedoumica oko građanskog odgoja niti da su Zakon o radu i Zakon o životnom partnerstvu poslani u Sabor, a niti da Hrvatska ima već tri strateška projekta! Naime, sve te informacije su “prešućene”. No ono najgore, primijetili smo da nema ni sadržaja koje bi svaki dobar community manager objavio. Nema fotografije premijera u svlačionici Vatrenih nakon utakmice s Brazilom, posjeta poplavljenim područjima, snimki intervjua, informacija o novom vizualnom identitetu ili portalu gov.hr, kao ni rasta industrijske proizvodnje ili obilježavanja antifašističke borbe. Počnite raditi ili uštedite ukidanjem Odjela Umjesto spomenutih zdravorazumskih objava, na Facebooku možemo vidjeti lošu sliku čestitke povodom Dana državnosti i preuzetu fotografiju HNS-a iz Brazila te poziv na izložbu “Hrvatska iz zraka”. Možda najveći apsurd možemo naći na njihovim novim internetskim stranicama. Za obilježavanje godine dana u Europskoj uniji koristi se vizual koji nije službeni vizual ulaska Hrvatske u EU, a poveznica vodi ni više ni manje nego na nepotpunu galeriju fotografija umjesto na sadržaj kojeg smo i mi uspjeli pronaći. Gdje je #VladaUp, ekskluzivni sadržaj, odgovori ministara putem društvenih mreža i odgovori na javni interes građana?

 

Poziv na izložbu važniji od novih ministara, svjetskog prvenstva i poplava

Prateći privatne profile ljudi koji su prije činili online tim Vlade, a prije toga Kukuriku koalicije, svi su oni (bez dodatnih pojašnjenja) napustili Vladu (Ana Urlić, Marko Božac, Matej Mišić, dok je Tomislav Korman na postdiplomskom u UK), ubrzo nakon odlaska glasnogovornice Ivane Grljak i posebne savjetnice Zinke Bardić.

Koliko znamo, broj zaposlenih u Vladinom odjelu nije se mijenjao. Pokušali smo provjeriti na Twitteru, no da apsurd bude veći, profile zaposlenih u Odjelu za online komunikaciju nismo uspjeli pronaći. Tko sada vodi profile Vlade ostaje nepoznanica. Moramo se zapitati što se dogodilo nekada vrlo hvaljenom Odjelu za online komunikaciju pri Uredu predsjednika Vlade. Također, pitanje je – imamo li koristi od ovakve “usluge” i zašto ju uopće plaćamo?

Podijeli objavu
Prethodni članakPrimjetan pad engagementa na stranicama s velikim brojem fanova
Sljedeći članakBernaysovi nastavnici sudjelovali na međunarodnom PR simpoziju „Bledcom2014“
Iza priče o InPublicu stoji jedna obična ideja koja je dvojici stasitih momaka i jednoj kreativnoj djevojci došla sasvim spontano na popodnevnoj kavi jednog malo sporijeg dana. Shvatili smo da dijelimo istu strast prema društvenim mrežama, medijima, PR-u i srodnim temama i najvažnije – da obožavamo pisati. Ono u što se ta ideja pretvorila je u ovom trenutku pred vama i to u obliku isključivo autorskih tekstova. Na ovom blogu nećete pročitati objektivne vijesti, ali ni neargumentirane hejtove. Pročitat ćete ono što nas uveseljava, čemu se divimo, što nas frustrira i sve ostale teme za koje smatramo da imamo štogod pametno za reći o njima te da su vrijedne naše i vaše pažnje. Tako ćemo vam pokušati približiti svijet medija, društvenih mreža i odnosa s javnošću. Komentirat ćemo PR kampanje, analizirati medije, donositi savjete vezane uz društvene mreže, kritizirati kada bude potrebno i hvaliti kada god se za to pruži prilika.