Foto:Pixsell; Montaža:Tatjana Janković
Četvero kandidata za predsjednika Republike dosad je pokazalo sve svoje komunikacijske vještine. Tko je u tome bio vještiji, a tko nije baš najbolje iskoristio priliku pokušali su za PRglas odgovoriti naši stručnjaci za komunikaciju.
Daria Mateljak, direktorica za Hrvatsku u tvrtki Hauska&partner, smatra da Ivo Josipović, s petogodišnjim predsjedničkim iskustvom, pokazuje i najviše komunikacijskog iskustva, te „Relativno umjerene retorike, nastoji biti koncentriran na vlastite poruke biračima. Gotovo se sasvim uspješno pridržava i tema s „predsjedničkog teritorija.“ ”Bude li kampanja dobro vođena, neće se osvrtati na verbalne provokacije protukandidata i uplitati u površna prepucavanja, čega je ponešto i bilo u pretkampanji.“ Ravnatelj LSPR-a Željko Riha, stručnjak za komunikaciju smatra da je Josipovićeva glavna prednost to što je njegova kampanja konstruktivna i što uglavnom govori o onome što je napravio.
Za razliku od jasnog Josipovića, Mateljak smatra da Kolinda Grabar Kitarović ima dosta komunikacijskih problema. „Kod nje se često vidi nedostatak vještine, pa i iskustva u javnom nastupu. Stječe se dojam da se nije dovoljno dobro pripremala za ulogu kandidatkinje. U nastojanju da se svidi populaciji sklonoj tradicionalnim i konzervativnim idejama, svojom retorikom, ali i ukupnim stilom gubi naklonost mlađe i urbane populacije“, smatra Mateljak, dodajući da nedostatak sadržaja često prikriva agresivnim porukama.
Riha, pak, smatra da je najveća greška Kolinde Grabar Kitarović to što ne komunicira vlastite uspjehe. „Ona se vodi ‘tuđmanizacijom’ i željom da nastavi gdje je prvi predsjednik stao, međutim ona kao jedna kvalitetna kandidatkinja bi puno više pozornosti trebala posvetiti konkretnim planovima i potezima“, kaže Riha. Međutim, pogreška u Kolindinoj komunikaciji je pokazivanje da ona ima izlaznu strategiju. Povratak u NATO. Njezine poruku nisu prilagođene, budući da joj djeca i muž žive van Republike Hrvatske pa to može odaslati krivu poruku. Čini se da jedina predsjednička kandidatkinja nema kontrole nad vlastitom kampanjom.
Riha smatra da Josipović „igra utrku u kojoj ne želi puno riskirati, jer ima izgledne šanse za pobjedu“.
Milan Kujundžić komunicira u granicama očekivanog, smatra Mateljak, jer se on obraća isključivo desno orijentiranom biračkom tijelu. Oštar sadržaj prati jednako čvrsta i negativna retorika kroz stalno napadanje drugih kandidata i pozivanje na vrlo konzervativne vrijednosti. Riha, pak, Kujundžića opisuje kao uljepšanu verziju svog imenjaka, zagrebačkog gradonačelnika, budući da se obojica populistički obraćaju narodu. On također ističe svoju radišnost, jer uz vođenje političke kampanje, svakodnevno obavlja svoje dužnosti na poslu.
Ivan Vilibor Sinčić novi je igrač na političkoj sceni i njegova aktivistička komunikacija atraktivnija je dijelu glasača sklonih lijevoj opciji, smatra Mateljak, koja pretpostavlja da će zbog svoje mladosti i načina komunikacije privući dio mlađe, urbane populacije. Riha, pak, napominje da najmlađi kandidat ne poznaje ovlasti predsjedničke funkcije te ne komunicira kvalitetno na društvenim mrežama usprkos činjenici da je najmlađi kandidat. Njegova kampanja je stihijska i nepripremljena.
Trenutno se nalazimo u samom finalu političke utakmice. Možemo reći da su čak nastupili i produžetci. Kada govorimo o političkoj utrci, jasno je da nije dovoljno imati samo bolje ideje, biti obrazovan te imati viziju, nego je važno javnosti prikazati ciljeve, predstaviti kandidata kao političku ličnost – ukratko komunicirati s javnošću.
Koji od kandidata su bili najuspješniji? Pokazat će nam izborni rezultati u nedjelju.
