Svjetski dan zdravlja obilježava se 7. travnja svake godine pod pokroviteljstvom Svjetske zdravstvene organizacije, a ove je godine kao prioritetno područje globalnog javnozdravstvenog interesa odabrana šećerna bolest s glavnom porukom „pobijedimo šećernu bolest“ (beat diabetes).
Šećerna bolest je multifaktorska bolest koja se pod utjecajem okolišnih čimbenika razvija kod genetski osjetljivih pojedinaca. Rizične čimbenike za pojavu bolesti općenito možemo podijeliti na one vezane uz pojedinca kao što su genetska predispozicija, spol i dob te okolišne, potencijalno preventabilne čimbenike, no najvažniji su zasigurno tjelesna neaktivnost, debljina i inzulinska rezistencija.
Prema svjetskim procjenama za 2015. godinu (International Diabetes Federation), 415 milijuna osoba u dobi od 20 do 79 godina živi sa šećernom bolešću (1 od 11 odraslih osoba). Čak polovica oboljelih osoba nema postavljenu dijagnozu bolesti niti prima liječenje. Među gotovo pet milijuna osoba koje godišnje umru zbog šećerne bolesti, svaka je druga mlađa od 60 godina. Na svjetskoj razini, troškovi zdravstvene zaštite vezane uz šećernu bolest iznose više od 670 milijardi dolara (12% globalnih zdravstvenih troškova).
Prema podacima CroDiab registra osoba sa šećernom bolešću, u Republici Hrvatskoj je 2014. godine bilo 254.296 odraslih osoba sa šećernom bolešću. Dodatno opterećenje predstavlja i činjenica da i do 40% bolesnika nije otkriveno, tako da se ukupan broj oboljelih procjenjuje na više od 400.000. Bolesnici kojima je bolest dijagnosticirana najčešće ne dosižu ciljeve liječenja, što predstavlja veliki rizik za daljnji razvoj kroničnih komplikacija bolesti. Dijabetes se spominje kao uzrok smrti u 11,4% svih preminulih osoba, a kao osnovni uzrok smrti u 2,7% slučajeva, pa se tako nalazi na 7. mjestu ljestvice vodećih uzroka smrti u 2014. godini.
U Republici Hrvatskoj ukupni trošak liječenja šećerne bolesti iznosi više od 2,5 milijarde kuna odnosno 11,49% ukupnih troškova HZZO-a, a čak 86% od toga otpada na liječenje komplikacija. Kvaliteta života bolesnika je smanjena, naročito u slučaju razvoja komplikacija bolesti, a očekivano je trajanje života kod većeg dijela oboljelih i više od 10 godina kraće. Navedeno veliko opterećenje koje šećerna bolest predstavlja za pojedince, njihove bližnje i društvo u cjelini zahtijevaju strukturiran strateški pristup na nacionalnoj razini usklađen s prioritetima i dostupnim resursima koji će omogućiti svim osobama sa šećernom bolešću što višu razinu kvalitete života uz smanjenje negativnog učinka na očekivano trajanja života.
