Photo: Sanjin Strukic/PIXSELL
Napisala: Marina Halužan
Imate li na internetskim stranicama objavljene godišnje planove, programe, strategije, izvještaje o radu, financijska izvješća i druge odgovarajuće dokumente koji se odnose na područje rada vaše organizacije? Ili jedan banalan podatak kao što su kontakti čelne osobe u vašoj organizaciji, kao i voditelja ustrojstvenih jedinica?
Novi Zakon o pravu na pristup informacijama, koji je objavljen u Narodnim novinama br. 25/13, a stupio na snagu 8. ožujka 2013. godine, u 15 točaka detaljno propisuje koje informacije su tijela javne vlasti dužna objaviti na lako pretraživ način na internetskim stranicama. U Zakon je ugrađena Direktiva 2003/98/EZ o ponovnoj uporabi informacija javnog sektora, a usklađen je i s Ustavom RH radi ostvarivanja načela transparentnosti i slobodnog pristupa informacijama.
Umjesto Agencije za zaštitu osobnih podataka, poslove neovisnog državnog tijela za zaštitu prava na pristup informacijama ubuduće će obavljati Povjerenik za informiranje koji je državni dužnosnik kojeg Hrvatski sabor bira na 5 godina. Osim što je ojačana funkcija neovisnog tijela za zaštitu prava na pristup informacijama kao drugostupanjskog tijela u rješavanju žalbi pri ostvarivanju prava na pristup informacijama, detaljno su uređene njegove ovlasti, osobito s aspekta mogućnosti uvida u klasificirane podatke te provođenje testa razmjernosti i javnog interesa.
Novi zakon ne ostavlja dvojbe o tome tko je obveznik primjene Zakona. To su tijela javne vlasti (TJV), a uvodi se i obveza onih TJV u čijoj je nadležnosti izrada nacrta zakona i podzakonskih akata, da nacrte propisa objavljuju na internetskim stranicama radi provedbe javnog savjetovanja sa zainteresiranom javnosti. Zakonom su definirani načini ostvarivanja prava na pristup informacijama, kao i podnošenje usmenog ili pisanog zahtjeva nadležnom tijelu.
Kao i dosad podnositelj zahtjeva nije obvezan navesti razloge zbog kojih traži pristup informaciji, ali sada je jasno navedeno da nije obvezan pozvati se na primjenu ovog Zakona, na čemu su u praksi mnoga tijela inzistirala postupajući po ovom zakonu jedino u slučaju kad bi se podnositelj zahtjeva na njega pozvao. I dalje ostaje rok od 15 dana u kojem TJV treba donijeti odluku o odlučivanju o zahtjevu za pristup informaciji, a koji se pod određenim uvjetima može produžiti.
Što se tiče rokova za provedbu Zakona, TJV treba osigurati organizacijske, materijalne, tehničke i druge uvjete za provođenje odredbi ovog Zakona u roku od 90 dana od dana njegovog stupanja na snagu. Također, TJV ima obvezu odrediti službenika za informiranje i o tome u roku od 30 dana izvijestiti Povjerenika za informiranje i javnost o njegovim službenim podacima.
Pravo na pristup informacijama temelji se na načelima javnosti i slobodnog pristupa, pravodobnosti, potpunosti i točnosti informacija, načelu jednakosti, načelu raspolaganja informacijom, koja moraju poštivati TJV u provedbi Zakona. Po novom zakonu, kad TJV ograničava pravo na pristup informacijama, obvezno je provesti test razmjernosti i javnog interesa te donijeti rješenje u kojem obrazlaže razloge ograničenja i koje sadrži uputu o pravnom lijeku.
Novost je da TJV više nema obvezu ustrojavanja kataloga informacija koji se u primjeni pokazao neučinkovitim u smislu lakšeg pristupa informacijama. Zakonom se uvodi Središnji katalog službenih dokumenata Republike Hrvatske, a njegovo vođenje i održavanje obavljat će Hrvatska informacijsko-dokumentacijska referalna agencija (HIDRA) kojoj su TJV obvezna dostavljati opće akte i odluke, nacrte zakona i drugih propisa te općih akata, zatim godišnje planove, programe, strategije, upute, izvještaje o radu, financijska izvješća i druge odgovarajuće dokumente, a sve radi njihove trajne dostupnosti i ponovne uporabe.
Jača se mehanizam nadzora nad provedbom Zakona, posebno uvođenjem mogućnosti pokretanja prekršajnog postupka i neposrednog izricanja novčane kazne za određena kršenja Zakona, a najviša iznosi do 100 000 kuna ako TJV onemogući ili ograniči ostvarivanje prava na pristup informacijama i njihovu ponovnu uporabu.
Otvorenost i javnost rada tijela javne vlasti prema društvu u kojem djeluju, jedna je od temeljenih pretpostavki demokratizacije i modernog društva, borbe protiv korupcije te primjene osnovnih pravnih, društvenih i ekonomskih postulata.
Cilj ovog zakona je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i prava na ponovnu uporabu informacija fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.
Marina Halužan,
Članica Upravnog odbora i predsjednica Sekcije za javni sektor HUOJ-a
———————————
* 15 točaka:
1. zakone i ostale propise koji se odnose na njihovo područje rada
2. opće akte i odluke koje donose, kojima se utječe na interese korisnika, s razlozima za njihovo donošenje
3. nacrte zakona i drugih propisa te općih akata koje donose
4. godišnje planove, programe, strategije, upute, izvještaje o radu, financijska izvješća i druge odgovarajuće dokumente koji se odnose na područje rada tijela javne vlasti
5. podatke o izvoru financiranja, proračunu i izvršenju proračuna
6. informacije o dodijeljenim potporama, bespovratnim sredstvima ili donacijama uključujući popis korisnika i visinu iznosa
7. informacije o svom unutarnjem ustrojstvu, s imenima čelnika tijela i voditelja ustrojstvenih jedinica i njihovim podacima za kontakt
8. zapisnike i zaključke sa službenih sjednica tijela javne vlasti i službene dokumente usvojene na tim sjednicama, te informacije o radu formalnih radnih tijela iz njihove nadležnosti
9. informacije o postupcima javne nabave i dokumentaciji za nadmetanje te informacije o izvršavanju ugovora
10. obavijesti o raspisanim natječajima te natječajnu dokumentaciju
11. registre i baze podataka ili informacije o registrima i bazama podataka iz njihove nadležnosti i načinu pristupa
12. obavijesti o načinu ostvarivanja prava na pristup informacijama i ponovnoj uporabi informacija s podacima za kontakt službenika za informiranje
13. visinu naknade za pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija prema kriterijima koje će propisati Povjerenik za informiranje
14. najčešće tražene informacije
15. ostale informacije (vijesti, priopćenja za javnost, podaci o drugim aktivnostima).
* Povjerenik za informiranje:
– obavlja poslove drugostupanjskog tijela u rješavanju žalbi o ostvarivanju prava na pristup informacijama i prava na ponovnu uporabu informacija
– obavlja nadzor i provodi inspekcijski nadzor nad provedbom ovog Zakona
– prati provedbu ovog Zakona i propisa koji uređuju pravo na pristup informacijama te izvješćuje javnost o njihovoj provedbi;
– predlaže TJV poduzimanje mjera radi unapređivanja ostvarivanja prava na pristup informacijama, uređenog ovim Zakonom
– informira javnost o ostvarivanju prava korisnika na pristup informacijama
– predlaže mjere za stručno osposobljavanje i usavršavanje službenika za informiranje u TJV i upoznavanje s njihovim obvezama u vezi s primjenom ovog Zakona
– inicira donošenje ili izmjene propisa radi provedbe i unapređenja prava na pristup informacijama
– podnosi Hrvatskom saboru izvješće o provedbi ovog Zakona i druga izvješća kad ocijeni da je to potrebno
– sudjeluje u radu radnih tijela Hrvatskog sabora i prisustvuje sjednicama Hrvatskog sabora kad su na dnevnom redu pitanja iz njegova djelokruga
– podnosi optužni prijedlog i izdaje prekršajni nalog za utvrđene prekršaje
– TJV dužna su mu dostaviti izvješće o provedbi Zakona za prethodnu godinu najkasnije do 31. 1. tekuće godine
* Test razmjernosti i javnog interesa je procjena razmjernosti između razloga za omogućavanje pristupa informaciji i razloga za ograničenje te omogućavanje pristupa informaciji ako prevladava javni interes. TJV ga provodi u određenim slučajevima po prethodno pribavljenom mišljenju Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost.
* Tijela javne vlasti:
– tijela državne uprave
– druga državna tijela
– tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
– pravne osobe s javnim ovlastima i druge osobe na koje su prenesene javne ovlasti
– pravne osobe čiji je osnivač Republika Hrvatska ili jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave
– pravne osobe i druge osobe koje obavljaju javnu službu
– pravne osobe koje se u cijelosti financiraju iz državnog proračuna ili iz proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
– trgovačka društva u kojima Republika Hrvatska i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave imaju zasebno ili zajedno većinsko vlasništvo
* Načini ostvarivanja prava na pristup informacijama:
1. pravodobnim objavljivanjem informacija o svome radu na primjeren i dostupan način, odnosno na:
– internetskim stranicama tijela javne vlasti ili
– u javnom glasilu i Središnjem katalogu službenih dokumenata Republike Hrvatske, radi informiranja javnosti
2. davanjem informacije korisniku koji je podnio zahtjev na jedan od sljedećih načina:
– neposrednim davanjem informacije
– davanjem informacije pisanim putem
– uvidom u dokumente i izradom preslika dokumenata koji sadrže traženu informaciju
– dostavljanjem preslika dokumenta koji sadrži traženu informaciju
– na drugi način koji je prikladan za ostvarivanje prava na pristup informaciji
* Službenik za informiranje
– obavlja poslove redovitog objavljivanja informacija, sukladno unutarnjem ustroju tijela javne vlasti, kao i rješavanja pojedinačnih zahtjeva za pristup informacijama i ponovne uporabe informacija
– unapređuje način obrade, razvrstavanja, čuvanja i objavljivanja informacija koje su sadržane u službenim dokumentima koji se odnose na rad tijela javne vlasti
– osigurava neophodnu pomoć podnositeljima zahtjeva u vezi s ostvarivanjem prava utvrđenih Zakonom
* TJV ograničit će pristup informacijama koje se tiču svih postupaka koje vode nadležna tijela u predistražnim i istražnim radnjama za vrijeme trajanja tih postupaka.
TJV mogu ograničiti pristup informaciji:
– ako je informacija klasificirana stupnjem tajnosti, sukladno zakonu kojim se uređuje tajnost podataka
– ako je informacija poslovna ili profesionalna tajna, sukladno zakonu
– ako je informacija porezna tajna, sukladno zakonu
– ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka
– ako je informacija u postupku izrade unutar tijela javne vlasti, a njeno bi objavljivanje prije dovršetka izrade cjelovite i konačne informacije moglo ozbiljno narušiti proces donošenja odluke
– ako je pristup informaciji ograničen sukladno međunarodnim ugovorima
– ako postoje osnove sumnje da bi njezino objavljivanje:
onemogućilo učinkovito, neovisno i nepristrano vođenje sudskog, upravnog ili drugog pravno uređenog postupka, izvršenje sudske odluke ili kazneonemogućilo rad tijela koja obavljaju upravni nadzor, inspekcijski nadzor, odnosno nadzor zakonitosti
povrijedilo pravo intelektualnog vlasništva, osim u slučaju izričitoga pisanog pristanka autora ili vlasnika
* Središnji katalog službenih dokumenata Republike Hrvatske je na internetu javno dostupan alat koji korisnicima kroz puni tekst i/ili uređeni skup metapodataka omogućuje trajni pristup dokumentima pohranjenim u bazi elektroničkih dokumenata i/ili fizičkim zbirkama.
* Novčane kazne
– 20.000 – 100.000 kn TJV i 5.000 – 20.000 kn odgovorna osoba u TJV ako onemogući ili ograniči ostvarivanje PPI i ponovnu uporabu informacija
– 20.000 – 50.000 kn za TJV, odgovornu osobu u TJV i fizičku osobu koja ošteti, uništi, sakrije ili na drugi način učini nedostupnim dokument koji sadrži informaciju u namjeri da onemogući ostvarivanje PPI
– 2.000 – 4.000 kn za TJV i 1.000 – 2.000 kn odgovorna osoba u TJV ako ne objavljuje informacije na intranetskoj stranici i ako ne objavi dokumente u svrhu savjetovanja s javnošću, ako ne imenuje službenika za informiranje i ako ne dostavi godišnje izvješće o provedbi Zakona
– 5.000 – 10.000 kn za TJV i 3.000 – 5.000 kn za odgovornu osobu u TJV ako ne postupi po rješenju Povjerenika, ne omogući Povjereniku uvid u informacije koje su predmet postupka, ne dostavi tražene podatke ili dostavi nepotpune odnosno netočne podatke, onemogući inspektoru nesmetano obavljanje nadzora, u zapisnikom određenom roku ne otkloni nezakonitosti, nepravilnosti i nedostatke utvrđene zapisnikom.
