‘Ma lažeš, otkud ti takva informacija, to ne može biti istina.’ Nemoj mi upadati u riječ, nismo mi zajedno ovce pasli. ‘Pa kad pričaš gluposti.’ Ajde se ti lijepo stišaj dok ja završim što imam za reći, a kasnije ti pričaj što god hoćeš…’
Na ovakav razgovor uglavnom ćete naići u lokalnom kafiću kod „ekipe na šanku“ nakon završene nogometne utakmice ili ako je već četvrta, peta runda ispred njih – zbog nejednake interpretacije političke situacije u državi. Naravno, uvijek je tu onaj „treći“ koji će smirivati situaciju i pomoći da „nogometni stručnjaci ili političari“ privedu raspravu kraju bez da polete šake i čaše u neželjenom smjeru. Iako, u lokalnom kafiću gotovo svi se međusobno znaju i to uvijek završi rundom za sve sudionike rasprave, pa čak i kada nema tog trećeg.
Međutim, što kada ima „trećeg“ i on se nađe u malo ozbiljnijoj situaciji kao što je uloga moderatora na nekom velikom događanju, skupu ili javnom izlaganju? Naravno, postoje određena pravila kojih se mora pridržavati, ali što ako se s druge strane nalazi ljuta svjetina koja nije došla samo sjediti i mirno slušati izlaganje suprotne strane? Moderator teško da može slijediti neku zadanu šprancu, a situacija često postaje neugodna i jako osjetljiva. Iako ne postoji rješenje koje će vam u tom trenutku omogućiti da svaku raspravu uspješno privedete kraju i nakon toga popijete zasluženo piće, jer svaka je situacija zasebna i nepredvidiva, pokušat ćemo vam u nekoliko savjeta pomoći da se dobro pripremite i uvelike si olakšate posao ako se ikada nađete u takvoj situaciji.
Upoznajte svoju publiku. Potrebno je znati da ljudi postaju emocionalni kada se nađu u situaciji u kojoj bi mogli biti povrijeđeni, kada neto preispituje njihova temeljna uvjerenja ili kada je ugrožena kvaliteta njihova življenja. Ukoliko se prema tim ljudima odnosite nepravedno, bez poštivanja ili ne uzmete u obzir njihove probleme i zabrinutost samo ćete ih još više razljutiti. Ako saznate zašto su ljudi uzrujani to će vam pomoći da se pripremite i na taj način umanjite njihovu ljutnju i možda ih čak potaknete na konstruktivnu raspravu i uključivanje u rješavanje problema.
Slušajte svoju publiku. Pokažite interes za problem(e) s kojima se vaša publika suočava. Saslušajte te ih i odgovorite im, pa ih opet saslušajte zadržavajući pritom kontakt očima s osobom koja vam se obraća. Potvrdite zabrinutost za određena pitanja i probleme, iznesite činjenice i točne podatke, ali nikada im nemojte reći da nisu u pravu. Dokažite da ste otvoreni za sve prijedloge i nove perspektive, ako je potrebno, zapisujte ideje i prijedloge publike na ploču ili flip chart. Ako se poželite našaliti uvijek dva puta razmislite. Iako je šala nekada dobra da smanji napetost među publikom, ponekad ona može izazvati još veću ljutnju jer može biti shvaćena kao omalovažavanje problema.
Ponavljajte ono što vam kažu. Ponovite ono što vam kažu iz publike, tražeći potvrdu od publike jeste li dobro razumjeli pitanje, prijedlog ili neku kritiku. Ako je moguće koristite točno one riječi koje publika koristi, nemojte se „praviti pametni“ dodavanjem ili oduzimanjem sadržaja. Pronađite područja gdje se slažete s njima i naglasite to još jednom ponavljajući njihove riječi.
Budite pristojni i dostojanstveni. Gdje god se pojavljujete sa sobom nosite kućni odgoj. Uvijek to imajte na pameti i obraćajte se svima jednako i s poštovanjem, a to naravno imate pravo zatražiti i od njih. Slobodno opomenite neugodnu i bezobraznu osobu, ali isto tako se uvijek ispričajte za pogreške. Nije potrebno pretjerivati s isprikama, ali ako ste primijetili netočnu informaciju ili bilo kakvu pogrešku s vaše strane, pristojno je o tome obavijestiti sve prisutne.
Izbjegavajte stručne termine. Ukoliko je moguće izbjegavajte dugačka izlaganja stručnjaka o tehničkim stvarima i često korištenje termina koji će razumjeti samo određena struka. Pokušajte približiti tematiku publici i ležernim jezikom im objasniti o čemu se radi. Ako su neizbježni, pojasnite te stručne termine na što jednostavniji način tako da vas može razumjeti i osoba koja nema nikakve veze s tom strukom.
Pripazite na govor tijela. Veliki dio komunikacije neverbalan je i očituje se kroz govor tijela i ton vašega glasa. Nesvjesnim pokretima često otkrivamo o čemu razmišljamo ili koliko nas nešto stvarno interesira. Ton našega glasa može vrlo lako otkriti emocije poput agresivnosti, brižnosti ili uplašenosti. Stoga uvijek pazite kakav dojam ostavljate, koje osjećaje pokazujete, kako izgledate i kako zvučite. Uvijek se uredno obucite i pokušajte nabaciti poneki stvarni smiješak tijekom rasprave ili izlaganja, sigurno će vam pomoći.
Dišite. Sigurno već znate kako se to radi, ali dobro je prisjetiti se i s vremena na vrijeme duboko udahnuti prije nego počnete govoriti i upustite se u komunikaciju s „bijesnom ruljom“.
Ako još uvijek niste spremni za nastup pred većom publikom možete se okušati i u lokalnom kafiću. Samo pripazite na one runde koje su nepisano pravilo za završetak svake rasprave na šanku, uglavnom ih plaća „onaj treći“.
Bože Čolak
Foto: RubioBuitrago via photopin cc