Kako ući u mali krug od svega pet posto onih koje pozivaju na razgovore? Zatražili smo pomoć vrhunskih stručnjaka koji otkrivaju što ih smeta, a kakvi će ih životopisi oboriti s nogu.

Ideju za seriju tekstova o tome kako napisati dobru molbu za posao i(li) životopis crpimo iz vlastitog iskustva suočeni s nevjerojatnim brojem prilično aljkavih molbi za zapošljavanje. Pretpostavljamo da je tomu razlog stav kandidata: ‘ponovno će me odbiti’ – što je posve krivo!

Kažu da za zadržavanje pažnje poslodavca imate čitavih šest sekundi. Kako ući u mali krug od svega pet posto onih koje pozivaju na razgovore? CoolKlub je zatražio pomoć vrhunskih PR menadžera, predavača, poduzetnika i stručnjaka za zapošljavanje da vam pomognu u tome.

U anketi koju donosimo oni su otkrili sve svoje ‘tajne’. Oni koji odlučuju – da ih tako nazovemo – upozoravaju na najveće greške kako NE pisati životopis ili molbu za posao. Što ih nervira i što nikada, ali baš nikada kao kandidat za posao ne biste smjeli napraviti.

Svima smo poslali ova tri pitanja:

1) Po vama, koje su najveće greške u životopisu – što se nikada ne smije raditi?

2) Što smatrate najbitnijim u životopisu/molbi za posao kandidata?

3) Koliko prezentacija životopisa utječe na konačnu odluku (prijelom, veličina i tip fonta, isticanje teksta i slično)?

Sudionici ankete nisu navedeni ni abecedno niti po funkciji, CoolKlub im ovom prilikom zahvaljuje na vremenu i trudu!

Želio bih napomenuti kako sam spreman raditi za vašu korporaciju, kandidat NN o poslu u mikrotvrtki.

MARTINA LOVRIĆ, Voditeljica promocije i eksternih komunikacija na portalu MojPosao, predavačica u Algebri i konzultant u digitalnoj agenciji Manifest Media:

Kada uzmem jedan životopis u ruke, postoje tri stvari na koje me možete ‘dobiti’.
Prva je kombinacija preglednosti (želim odmah pronaći informaciju koja me zanima), gramatike (žao mi je, ne opraštam nepismenost) i dobro formatiranog teksta (ježim se od različitih vrsta i veličina fontova, oblikovanja odlomaka ‘lupanjem’ razmaka, miksa nekoliko stilova naglašavanja informacija).
Druga stvar je sažetak na početku životopisa. Ako znate dobro napisati pitch za samog sebe, a da se on ne svede na to koju ste školu završili i gdje trenutno radite – već ozbiljno razmišljam da vas pozovem na intervju.
Treća stvar je način na koji ste opisali svoje iskustvo ili važna postignuća tijekom školovanja. Jedan asistent u marketingu, voditelj projekata ili specijalist u marketingu ne radi u svakoj kompaniji ili agenciji iste stvari. Ja ne mogu znati za što ste sve bili zaduženi, niti u čemu ste briljirali.

Administrator, djelatnik u korisničkoj podršci ili novinar ponekad znaju biti kudikamo bolji izbor, primjerice za poziciju specijalista u marketingu, od kandidata koji je već radio na istoimenoj poziciji. Naravno, pod uvjetom da to znaju istaknuti u životopisu.

Danijela ŽiC, Libertas Regis:

Iz mog osobnog iskustva osobito su frustrirajuća pitanja i prije nego kandidat pošalje svoj životopis. Dakle, kandidat koji još nije niti prezentirao osnovne informacije o samome sebi, a već postavlja pitanja vezana uz plaću, radno vrijeme i slobodne dane. Ili kada doživite situaciju da osoba preko puta vas prekine razgovor kako bi se javila na mobitel. Takvim ponašanjem kandidat sam sebe jednostavno eliminira.

Iako se tijekom vremena mijenjaju društvene norme prihvatljivog ponašanja, kako u privatnom tako i u poslovnom životu, postoji nešto što se zove poslovni bonton kao i osnovna pravila ponašanja kojih bi se trebali pridržavati u poslovnom svijetu, pa tako i prilikom razgovora za posao.

Dosad sam radio na 13 poslova uključujući i Vaš, kandidat NN u uvodu molbe za posao.

ANITA MERKL BOGNAR, PR direktor agencija Akter Public:

Životopis nikako ne bi trebao biti ‘kičast’. To znači da sadržaj treba biti pisan jednostavno i s odmjerenom i dobrom dozom informacija koje će kandidata predstaviti u najboljem svijetlu i u skladu sa zahtjevima koje poslodavac očekuje. Pozornost poslodavca može se privući jasnim informacijama, urednom i preglednom formom životopisa.

Prije svega iskrenost. Jer vrijeme uvijek, prije ili kasnije, pokaže pravo svjetlo i iskustvo kandidata. Informacije neka ne budu preopširne jer je bitno ostaviti i prostor za predstavljanje poslodavcu, a preporučljivo je ne koristiti previše efekata, više vrsta fontova i slično. Također, bitna stavka je i fotografija. Nije nužno da je životopis ima, ali ako je kandidat namjerava slati, neka ona bude poslovna i primjerena prigodi, a ne u nekim neformalnim varijantama i svakako neka bude integrirana u životopis, a ne zasebno u mailu.

Na konačnu odluku utječe mnogo faktora. Prije svega dobra prezentacija kandidata na razgovoru. Ona može mnogo toga promijeniti. U prezentaciji utječu svi navedeni faktori – dužina, veličina fonta, buleti i način nabrajanja, istaknutost bitnoga kao i preglednost teksta jer su oni prvi dojam i susret između kandidata i poslodavca.

KREŠIMIR MACAN, Public Relations Expert – Manjgura:

Najveća greška je poslati kupus od prijave kao da vam je svejedno – jer pretpostavljate da će vas ponovo odbiti. Takve se ponude praktično ne razmatraju. Već letimičan pogled na prijavu može reći je li netko ozbiljan kandidat ili ne – naravno pod uvjetom da je oglas korektno napisan. Ljudi se sada često javljaju na natječaje iako im je jasno da nisu za taj posao – što donekle mogu objasniti teškom ekonomskom situacijom.

Najbitnije je da imate kvalifikacije koje se traže i da to možete dokazati u prijavi – inače ne ulazite u uži izbor – dakle dobro pročitati oglas i na njega odgovoriti sukladno, ne forme radi. U motivacijskom pismu kandidat može zainteresirati poslodavca da njihov životopis izdvoji iz mase – a detalji u životopisu (forma, pravopisne greškice ili tipfeleri i slično) upućuju na to koliko vam je stalo da ostavite dobar dojam.

Ako imate kvalifikacije i znanja, onda nije presudno – ali ako želite ući u uži izbor, na ovu količinu prijava koje dolaze, vodite brigu o svakom detalju!

Osam godina radio sam kao geodet, kandidat NN u natječaju za posao voditelja ureda.

ANA HANŽEKOVIĆ ČORAK, Genera d.d.:

Smatram da je neoprostivo da životopis kandidata vrvi gramatičkim pogreškama kao i lapsusima u pisanju (izostavljanje slova, nepostojanje razmaka između točke i sl.). Zna se dogoditi i da uz životopis kandidat priloži pismo namjere koje je adresirano na neku drugu kompaniju. Životopis je dokument koji se ne piše svaki dan niti se sastavlja u brzini, i svatko bi trebao imati dovoljno vremena da ga nekoliko puta pročita, provjeri i ispravi pogreške. Kandidate koji rade ovakve propuste obično niti ne uzimamo u obzir.

Najbitnije je da se iz životopisa jasno može iščitati radno iskustvo: za kojeg poslodavca je kandidat radio ili još uvijek radi, koje poslove je obavljao ili obavlja i koliko dugo. Ako kandidat još nema radnog iskustva, bitna nam je informacija da je za vrijeme studiranja ili školovanja bio aktivan i preuzimao inicijativu za vlastiti razvoj, primjerice sudjelovao u istraživačkom radu, u izvođenju nastave (demonstrature), na vannastavnim edukacijama, dobivao nagrade i priznanja za svoj rad (Rektorova nagrada, stipendija). Čak i povremeni rad putem student-servisa i volonterski rad vrijedni su spomena jer nam mogu biti pokazatelji nečije motiviranosti i volje za radom. Bez obzira na sve navedeno, neka bude sažeto i jasno, bez previše detalja!

Ako su zadovoljeni spomenuti uvjeti sama prezentacija životopisa nije presudna za odluku o tome hoćemo li kandidata uzeti u dalji odabir. Dakako, to ne znači da prezentacija nije bitna, jer ona može biti jezičac na vagi između dva po ostalim kriterijima jednako dobra kandidata. Životopis ne bi trebao biti duži od dvije (rjeđe tri) stranice.

VELIMIR SRIĆA, Sveučilišni profesor u trajnom zvanju na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i konzultant:

U faktografskom dijelu ne smije se napisati neistina (u laži su kratke noge), niti pretjerivati dužinom, količinom ili formulacijama koje odstupaju od objektivnog prikaza. Bolje su 3 istinski važne činjenice nego 33 irelevantne. U „motivacijskom“ dijelu treba otvoriti prozor na svoju osobnost i biti „umjereno originalan“, ovisno o cilju i prigodi. Ne treba imati jedan životopis za sve prigode već razne varijante za razne potrebe.

Sposobnost da se kvalitetno prikaže što znam, koje vještine imam i kakva sam osoba. Posebno ovo zadnje, što je u nas rijetkost. Ja kandidate biram prema osjećaju koliko imaju strasti za posao i koliko su u stanju „gristi“ jer takvi će nadoknaditi sve ono što im, eventualno, nedostaje u znanju i vještinama.

Ovisi o birokratskoj prirodi onoga tko ih čita. Oni HRM stručnjaci koje bih ja savjetovao, ne bi obraćali pažnju toliko na formu koliko na kreativnost, znatiželju, opisanu strast i cjelokupnu osobnost kandidata, a posebno na njegovu usklađenost s radnim mjestom. Naime, savršeni kandidat nije onaj s „najboljom biografijom“, nego onaj koji će na nekom poslu raditi ono u čemu je najbolji. Nažalost, svjestan sam da su mnogi HRM odjeli uglavnom birokratski ustrojeni, pa je forma ponekad važnija od sadržaja. No u firmi koja tako pristupa ljudskim resursima ja radije ne bih niti radio niti slao svoj životopis.

Jedva čekam da počnem raditi u Lidlu!, kandidat NN za posao u tvrtki drugačijeg naziva i profila, uvodna rečenica.

KARLO ROSANDIĆ, ZAMJENIK GLAVNE UREDNICE T-PORTALA:

Treba pratiti trendove. Treba se znati snalaziti na internetu. Treba biti pametan i nesputan.

Konkretno, na ovu temu postoje brojni savjeti i primjeri… Europass i onda se još na Googleu mogu naći i primjeri dokumenata sa svim elementima koji mogu pomoći čak i manje pismenim kandidatima. Ako slijede taj trag, napisat će sasvim korektan životopis. Tu je i MojPosao s cijelim nizom naputaka, savjeta pa čak i to kako prema njima napisati životopis.

MARTINA BASTAŠIĆ, Human resources manager at MediaPro Entertainment:

Životopis ne smije biti napisan površno, s lažnim i netočnim informacijama. Nemojte navoditi previše detalja koji nisu bitni za posao za koji se javljate, već filtrirajte informacije. Svakako treba napraviti provjeru gramatike i pravopisa. Dobro je životopis i motivacijsko pismo dati na čitanje drugim osobama. Pritom izbjegavajte rečenice u pasivu te umjesto toga koristite aktiv kako biste istaknuli svoja postignuća (Poduzeo/la sam…, Uveo/la sam…, Ostvario/la sam…).

Kako bi vam bilo jasnije kakav profil zaposlenika poslodavac traži, istražite informacije o strukturi kompanije, njihove vrijednosti i ciljeve te poželjne karakteristike potencijalnih zaposlenika. Također naglasite koji su vaši karijerni ciljevi. Dajte uvid u vašu osobnost i ostavite dojam prijateljske osobe, spremne na suradnju. Uredite profil na društvenim mrežama, ponajprije LinkedInu, a izbjegavajte povezivanje profila sa zabavnim društvenim mrežama (npr. Facebookom). Aktivno upravljajte informacijama o sebi na društvenim mrežama i potrudite se ostaviti profesionalni imidž.

Osobe koje pregledavaju vaš životopis potrošit će vjerojatno manje od 30 sekundi kako bi zaključile jeste li im zanimljiv kandidat ili niste. Poslodavcu bi informacije u životopisu svakako trebale biti važnije od forme, no pripazite da loša forma ne pokvari ukupni dojam.

Nadam se da Ču opravdati vaše povijerenje ako me pozovete na razgovor, kandidat NN.

LEONARDO ZOVKO, Permanent Placement Director at Adecco Hrvatska d.o.o:

Najveće greške su nestrukturirani životopisi. Pod time mislim na redoslijed informacija, suvišne informacije, nepotrebna ukrašavanja i šarenilo. Životopis mora biti jednostavan, gramatički ispravan, jednakog fonta i bez previše nepotrebnih informacija (sve edukacije, zaposlenja, studentski poslovi koji nisu u korelaciji s oglasom za posao itd.).

Najbitnije je prilagoditi životopis oglasu na koji se javljamo. Bitno je da se istakne iskustvo koje je korisno za poslove i tvrtku kojoj se javljamo. Konkretno, Europass koji je preferiran ponekad izgleda prenatrpano i nejasno. Bitno je da je životopis jasan, kratak i čitljiv te kronološki napisan.

Životopis je ulaznica za intervju! On omogućava da se dobije prilika za prezentiranje svojih vještina, znanja, stava, izgleda, motivacije i inspiracije. Jako je bitno da je prilagođen oglasu jer se tako stječe dojam da znate što se od vas očekuje na poslu za koji se javljate.

DOMAGOJ VIDAS, director YoungNetwork Meritor Media d.o.o.:

Najveće greške su one pravopisne pa do onih kada se kandidat uopće ne potrudi istaknuti svoju konkurentnost. Kandidatima bih savjetovao da se potrude istaknuti pozitivne različitosti u odnosu na druge, kao i način na koji će ih naglasiti. Obzirom na to da radim u PR i marketinškoj industriji, prezentacija je jedan od ključnih parametara pri donošenju odluke, naravno uz zadovoljavanje ostalih uvjeta.

MLADEN GABRIČEVIĆ, Crno jaje:

Prema moj ranijim iskustvima gledao sam formu i prvi dojam. Ima li taj životopis nekog smisla i vizualno i strukturalno. Ako je taj dio bio katastrofalan, onda ne bih ni čitao dalje. Ako je bio uredu, onda sam prvo gledao radno iskustvo i edukaciju.

Smatram da je jako bitna prezentacija životopisa jer mu u startu daš doslovno 10 sekundi i ako se ne istakne po nečemu, tj. ako te s nečim ne zainteresira ili privuče pažnju, onda ideš dalje. Meni je bilo super kad je jedna cura napravila životopis u obliku naše ponude na portalu. Što je najbolje, prijavila se za administraciju, ali ja sam je odmah zvao na razgovor za prodaju (ili marketing).

Poštovani, hvala vam na mogućnosti prezentacije mojih kvaliteta, dokumenti su u prilogu, kandidat NN bez priloga u privitku pošte.

ANA MEŠTROVIĆ, SMART GRUPA:

Veliki broj kandidata šalje životopise koji ne obuhvaćaju sve karakteristike koje bi potencijalnog poslodavca zainteresirale da ga uzme u obzir. Najčešće pogreške u životopisima su: pogrešan format (često se u natječajima navodi da mora biti Europass što kandidati samo zanemare); sadržaj nije ažuriran​ ​(nedostaje zadnji poslodavac, obrazovanje…); gramatičke pogreške i kada je životopis prepun informacija koje za poslodavca nisu relevantne.

​ U svakom životopisu najvažnije je da je precizno (i prije svega pregledno) navedeno​ prethodno radno iskustvo i stupanj obrazovanja. Odnosno, da su jasno vidljive sve karakteristike koje je poslodavac naveo kao bitne u samom natječaju za radno mjesto (znanje jezika, poznavanje rada na računalu).

Sama prezentacija životopisa utječe na izbor kandidata i to posebno pri prvoj selekciji, no nije presudna. Činjenica je da će se svaki kandidat bolje istaknuti u masi prijavljenih ako je životopis dobro pripremljen.

Adnan Mehmedović, PR kluba Papaya:

PR menadžer u showbizz industriji odlučio se na malo drugačiji pristup i pripremio natječaj na zanimljiv način:

Iskreno, ja zadam zadatke i najbolje urađeni zadatak dobije prolaznu ocjenu. Praktički ne gledam životopis. Na primjer, zapošljavao sam PR asistenta i stavio sam status na Facebooku u nekoliko navrata. Na natječaj mi se javilo 15 osoba za koje sam pripremio tri teme. Tražio sam da napišu press release uz dodatak da mi iz svake teme moraju složiti tri različita naslova teksta o kojem pišu pod uvjetom da privlače pažnju i sl.

Na temelju meni najbolje složenih press realesova i naslova izabrao sam kandidata bez da sam pogledao u životopis.

Radio sam kao taksist, monter i prodavač, mislim da se mogu i vama dokazati, kandidat NN na natječaju za posao PR menadžera.

Elvira Mlivić Budeš, Filaks poslovna edukacija i savjetovanje:

Kandidati najviše grešaka rade u pisanju molbe. Životopisi su više-manje kod većine dosta uređeni jer već postoje šprance koje su mnogi usvojili. No u molbi se vidi stvarna zainteresiranost za konkretni posao. Potencijalni posloprimci često šalju samo šprance koje su nekreativne, obične, pisane po jednom obrascu, a često i pune pogrešaka. To nije dobro.

U životopisu najvažnijim smatram radno iskustvo, odgovarajuće obrazovanje (formalno ili neformalno) i vidljivu motivaciju za rad.

Sama molba i životopis imaju utjecaj na odabir kandidata, jer govori o njegovom pristupu pisanoj komunikaciji koja je vrlo česta u našem poslu.