Radionica HUOJ-a: Zašto je pogrešno reći ‘viralni marketing’, što je ‘hashtag’ i koje još jezične pogreške svakodnevno činimo

Koje su ispravne zamjene riječi za anglizme koji se sve više koriste u svakodnevnom govoru, naveo je dr.sc. Željko Jozić s Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje

Koje su najčešće pogreške u pismenoj komunikaciji? Odgovore na ovo pitanje danas će polaznicima istoimene radionice dati dr.sc. Lana Hudiček s Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje u HUOJ-u od 17 sati.

Današnja radionica organizirana je zbog velikog zanimanja PR stručnjaka o jezičnim pogreškama koje su bile tema HUOJ-eve radionice održane u svibnju u Novom Vinodolskom. Govornici su tada bili dr. sc. Željko Jozić i dr.sc. Lana Hudeček, oboje s Instituta za za hrvatski jezik i jezikoslovlje.

Najčešće pogreške koje činimo u službenoj komunikaciji suštinski su pravopisne pa je dobro znati da se titule i funkcije uvijek pišu početnim malim slovom, a ne velikim što se pogrešno smatra izrazom poštovanja.  Važno je znati da je bjelina ili razmak u tekstu također pravopisna greška.

Jedna od najčešćih pogrešaka jest obraćenje izrazom poštovanja “Vi” u službenome priopćenju široj skupini primatelja poruke.

– S poštovanjem Vi piše se samo za osobu kojoj se izravno obraćamo, a nikako ako šaljemo službeno priopćenje. Što znači da ako poziv počinje s „Poštovani,“ u tijelu teksta ispravno je napisati vi a ne Vi – rekla je u svibnju dr. sc. Lana Hudeček.

Vrlo čestu pogrešku koja se može čuti u govornoj komunikaciji usmjerenoj ženskom rodu.

„Vi ste htjela“ je pogrešan izraz jer u obraćanju nepoznatim osobama ne izražavamo njezin rod pa je ispravno nepoznatoj ženskoj osobi reći „Vi biste htjeli“.

Veliko zanimanje izazvali su anglizmi i njihove primjene u hrvatski jezik.
Dr.sc. Lana Hudiček navodi da su „korporativno upravljanje“ ili „viralni marketing“ posve pogrešni nazivi nastali posudbom riječi iz engleskog jezika.

– Od riječi korporacija nema nijednog modela iz kojeg se može izvesti pridjev korporativno. Viralno nije izvedivo iz virusa kao što ni kulturalno nije izvedivo iz kulture, pogubnije tim više što znamo da to nije engleska riječ. Ovi se nazivi ne osjećaju kao anglizmi, iako dolaze iz engleskog jezika. Od rekreacija može nastati pridjev rekreacijski, a od promocije samo promocijski. Od kulture mogu nastati pridjevi kulturni, kulturološki, no kulturalni nikako. Od energije nastaje pridjev energijski, ali ne i energetski. Stoga je ispravni izraz za viralni marketing „virusni marketing“ – kaže dr.sc. Lana Hudeček.

Dr. sc. Željko Jozić rekao je kako se engleske riječi bez ikakve prilagodbe uvode u hrvatski jezik. Podsjetio je na riječi „outsourcing“ koja je svojevremeno izazvala pravu malu revoluciju u političkom diskursu, potom „spin off tvrtke“, „in house“ rješenja koje su političari koristili u komunikaciji.

Postavio je pitanje mogu li se pronaći prave zamjene riječi u standardnom hrvatskom jeziku. Ponudio je rješenja koje su kolege s Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje osmislili u skladu s duhom i vremenom standardnog jezika.

brainstorming – razmjena ideja

freelancer – slobodni stručnjak

gadget – pametna spravica

joint venture – zajedničko ulaganje

hashtag – ključna riječ

case study – studija slučaja

backstage – iza pozornice

factoring  –  otkup potraživanja

hotspot – žarište, točka žarišta

in house – kućno rješenje, preraspodjela

mainstream mediji – mediji prevladavajuće struje, mediji glavne struje

mobbing – zlostavljanje na poslu

feedback – povratna informacija

outsourcing – izdvajanje pomoćnih poslova

revolving door – kružna vrata

spin-off tvrtka – tvrtka kći

start-up tvrtka – razvojna tvrtka

Pleonazmi se, istaknuo je, također vrlo često mogu naći u govornom i pisanom jeziku. Osim dupliranja suprotnih nazivnika “no međutim” u istoj rečenici (što je jedna od najčešćih pogrešaka), jednako se pogrešno koriste “kako i na koji način” koji bi bio ekvivalent “zašto i zbog čega”  ili primjerice “koliko i u kojoj količini”.

Često se griješi i s riječju najoptimalniji. Riječ optimalan dolazi iz latinskog jezika od optimus pa su tako i riječi nastale od minimus, maximus itd. same po sebi superlativi koje je pogrešno dodatno stupnjevati.

Institut za hrvatski jezik i jezikoslovljeDr.sc. Željko Jozić pozvao je polaznike da na portalu Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje potraže hrvatske inačice anglizama koje ako žele mogu komentirati ili dati vlastite prijedloge.