Radio je odigrao veoma bitnu ulogu neposredno prije i za vrijeme Drugog svjetskog rata.

Osim što je ubrzao tijek samoga rata i osigurao podršku naroda za daljnje ratne napore, u nekim je zemljama sudionicima, nažalost i previše poznatog sukoba, utjecao i na povećanje proizvodnje te razvoj raznih područja gospodarstva. A danas?

Kako je u 40-ima prošlog stoljeća televizija još uvijek bila u procesu razvijanja, a radio dio svakodnevne rutine u 90 posto kućanstava, logičan je bio izbor baš tog instrumenta kao glavnog komunikacijskog alata prenošenja tadašnje propagande.

Winston Churchill zapamćen je najviše kao britanski premijer čiji su govori okupili čitavu naciju pred nemilosrdnim nacističkim napadima u Drugom svjetskom ratu. No malo ljudi zna da je Churchill osvojio Nobelovu nagradu za književnost. Osim četiri sveska o povijesti Prvog svjetskog rata i svojih memoara, stručnjaci tvrde kako su njegovi poznati govori bili presudan faktor u samom osvajanju nagrade.

Velikom Britanijom vladao je izniman strah od nacizma, pogotovo nakon blitzkriega, i bio je potreban vođa s kojim će se narod poistovjetiti, iza kojeg će narod stati.

Churchill je učinio baš to, savladavši svoje govorne mane i osvijestivši snagu radija, radio je na svakoj minuti svojih govora doslovno satima i napravio presudan zaokret u povijesti, prema mnogim stručnjacima koji su se bavili temom preokreta u Drugom svjetskom ratu.

U digitalnom dobu, gdje smo svjedoci informacijsko-komunikacijske revolucije, ovaj primjer kvalitetnog korištenja radija i dalje može biti aktualan, no postoji određena sumnja prema radiju kao zastarjelom obliku komunikacijskog alata u modernom dobu koje je protkano brzinom i jednostavnosti interneta – što je svojevrsni paradoks. Dok se većina PR-ovaca okreće pričanju priče na novim platformama (što je, naravno, uredu i izuzetno potrebno zbog praćenja trendova), gdje se ključne poruke pokušavaju u što sažetijem obliku što brže prenijeti ciljanoj publici, nažalost, samo je manjina svjesna kako su baš to oduvijek bile glavne odlike radija. U bilo kojem trenutku, bilo gdje, možete svoj radio namjestiti na željenu frekvenciju, bilo to za vrijeme kuhanja, izleta u prirodu, rada na polju ili u vožnji.

Radio je pristupačan i marginaliziranoj siromašnijoj populaciji koja ne može pratiti najnovije moderne platforme, a i dalje može biti ciljana skupina kojoj želite prenijeti određenu poruku.

Također, ovisno o geografskim karakteristikama, radio signal puno je pouzdaniji od npr. televizijskog, jer informacije mogu lakše doći do zabačenijih dijelova neke države.

To je brz i efektivan alat gdje poruke možete prenijeti gotovo odmah, a koji i dalje koristi veliki broj ljudi (prema istraživanjima UNESCO-a 95 posto svjetske populacije i dalje svakodnevno koristi radio*) tako da se pomnim korištenjem može stvoriti velika zajednica kojoj, ako ovladate pravilnim metodama pravilno poput Churchilla, možete i dalje utjecati na veliki broj mišljenja i stavova.

Podijeli objavu
Prethodni članakTjedno izvješće medijskih objava – 30.10.2013
Sljedeći članakIz svijeta medija – u dodiru s informacijama
Maro Alavanja, Cinestarov je stipendist na diplomskom studiju odnosa s javnostima Visoke škole za komunikacijski menadžment Edward Bernays. Trenutno obnaša dužnost predsjednika Studentskog zbora na Bernaysu te funkciju voditelja Ureda za odnose s javnošću Vijeća studenata veleučilišta i visokih škola RH (koordinativno tijelo koje predstavlja više od 42 000 studenata u Hrvatskoj). Stečenu paletu iskustva većinom čini suradnja sa civilnim sektorom, neprofitnim udrugama i studentskim tijelima. U sklopu svojih dosadašnjih funkcija, imao je priliku zagrebati površinu sfera vezanih za političku komunikaciju, public affairs i lobiranje a vrlo dobro je ovladao znanjima i vještinama poput strateških odnosa s javnostima, javnog nastupa, krizne komunikacije te interne komunikacije. Također, s vremena na vrijeme, sudjeluje kao gostujući kolumnist na portalima Studentski.hr i PRglas.