Europska federacija novinara, Međunarodna federacija glumaca, UNI MEI i Međunarodna federacija glazbenika izdali su vodič „Budućnost rada u području umjetnosti, medija i zabave“, koji donosi zaključke i preporuke vezane uz atipičan rad u tim sektorima.

Objavljivanje vodiča poklopilo se s predstavljanjem izazova atipičnog rada, koje su organizirale te četiri federacije 8. i 9. rujna u Bruxellesu.

Sektori umjetnosti, medija i zabave su karakteristični po tome da se temelje na projektima i tradiciji freelance poslova, što znači da su ispred promjena i već pokazuju trendove koji će se vjerojatno u budućnosti proširiti potaknuti, između ostalog, i porastom broja internetskih platformi i drugih oblika digitalnog poslovanja.

Radni uvjeti obavljanja atipičnih poslova na europskom tržištu rada ukazuju na niz faktora koji bi mogli dovesti do prekarnog rada i ranjivosti:

– slaba ili nikakva sigurnost zaposlenja ili zakonske/konvencionalne/ugovorne zaštite
– nesiguran, nizak ili neodgovarajući dohodak
– nepostojanje radnikovog izbora u pogledu osnovnih radnih uvjeta kao što je radno mjesto, opis – posla, radno vrijeme, itd.
– nepostojanje prave socijalne zaštite u slučaju nezaposlenosti, trudnoće ili majčinstva, gubitka – sposobnosti (npr. bolesti, nezgoda) i starosti
– nizak standard zdravstvenog osiguranja
– ograničen pristup mogućnostima dodatnog obrazovanja
– ograničeno sindikalno zastupanje ili kolektivno pregovaranje.

Među sindikatima, pa čak i nekim tvorcima politika, raste zabrinutost da mnogi oblici dogovora o radu radnicima ne pružaju adekvatnu zaštitu i da za posljedicu imaju porast prekarskog rada. Zakonski okviri, sustavi inspekcija rada, aktivna politika tržišta rada i sudski sustav će se morati modernizirati da bi postali dostupni svim radnicima, bez obzira na prirodu njihovog zaposlenja ili dogovora o radu.

Izvor: EFJ
Podijeli objavu
Prethodni članakSjedni odličan – nova HRT-ova emisija urednice Sunčice Findak
Sljedeći članakVršitelj dužnosti glavnoga ravnatelja HRT-a uputio javni apel protiv smanjenja mjesečne pristojbe
Hrvatsko novinarsko društvo utemeljeno je 18. prosinca 1910. godine, član je Međunarodne federacije novinara (IFJ) i broji preko tri tisuće članova. Ciljevi Hrvatskog novinarskog društva su: a) ostvarivanje profesionalnih interesa, etičnosti i slobode javnog izražavanja; b) promicanje Ustavom zajamčenih prava javnosti da bude izviještena o svim zbivanjima u društvu, te prava svake osobe na slobodu izražavanja, mišljenja i dostupnost svim javnim glasilima; c) čuvanje ugleda i dostojanstva profesije, d) zaštita novinara od samovolje izdavača i sprečavanje monopola; e) materijalna i socijalna zaštita novinara. Skupština je najviše tijelo upravljanja HND-om, koja bira predsjednika, Izvršni odbor, Nadzorni odbor, Vijeće časti i dio članova Upravnog odbora Fonda solidarnosti. Više možete pročitati na: www.hnd.hr//