Trgovački sud u Zagrebu je u petak 18. prosinca 2015. presudio i naložio Republici Hrvatskoj da plati Gradu Zagrebu 205.905.007,93 kune sa zakonskim zateznim kamatama po pravnoj stvari između Grada Zagreba i Republike Hrvatske.

Pred Trgovačkim sudom u Zagrebu predmet spora je bio povrat sredstava koje je Grad Zagreb uplatio u državni proračun Republike Hrvatske u iznosu od 205.905.007,93 kune bez pravne osnove. Grad Zagreb je po zahtjevima Ministarstva financija i nalozima Državnog ureda za reviziju sukcesivno u razdoblju od 2007. do 2011. uplaćivao sredstva pod prisilom da će protiv njega biti pokrenuti ovršni postupci i blokada računa, a što je najočitije izraženo u Rješenju Ministarstva financija iz rujna 2012. godine.

Podsjećamo da je osnovni predmet spora bila pripadnost dodatnog udjela u porezu na dohodak za decentralizirane funkcije od 12 %, za koji je Grad Zagreb tvrdio da čitavi udio u porezu na dohodak za decentralizirane funkcije ostvaren po zakonskoj stopi pripada njemu, dok je tvrdnja Ministarstva financija da ovaj dio pripada jedinici lokalne i područne lokalne (regionalne) samouprave samo do visine minimalnog standarda, a višak iznad minimalnog standarda treba se vratiti u Državni proračun.

Naime, Zakonom o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (u nastavku teksta: JLPRS) od 1. siječnja 2007. određeno je da prihod po osnovi poreza na dohodak pripada JLPRS na čijem je području prikupljen porez i to:
● 70,5% nenamjenski, (udio općine, odnosno grada 55% i udio županije 15,5%)
● 12% namjenski za financiranje decentraliziranih funkcija (osnovnog i srednjeg školstva, centara za socijalnu skrb i domova za starije i nemoćne, zdravstva i vatrogastva) te
● 17,5% za Fond poravnanja za namjensko financiranje decentraliziranih funkcija onih JLPRS koje ne ostvaruju dostatna sredstva za financiranje minimalnih standarda po principu solidarnosti. Korištenje ovih sredstava definirano je Uredbama o načinu izračuna pomoći izravnanja.

Ministarstvo financija Republike Hrvatske je nakon provedenoga proračunskog nadzora u 2012. svojim Rješenjem naložilo Gradu Zagrebu povrat od 337.627.286,94 kuna u državni proračun Republike Hrvatske. Grad Zagreb je odbio postupiti po navedenome Rješenju tvrdeći da je protuzakonito i neosnovano, te je pokrenuo spor na Upravnome sudu u Zagrebu i na Trgovačkome sudu u Zagrebu tražio i povrat dotad uplaćenih 205 milijuna kuna.

Grad Zagreb je i Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu podnio zahtjev za mirnim rješavanjem spora u cilju  izbjegavanja dodatnih troškova za Republiku Hrvatsku.

U studenom 2013. donesena je presuda Upravnog suda u Zagrebu kojom se poništava rješenje Ministarstva financija Republike Hrvatske, Uprave za financijsko upravljanje, unutarnju reviziju i nadzor, Sektora za proračunski nadzor i nadzor koncesija.
Navedenom presudom, pored poništenja rješenja, navedeno je da se Uredba o načinu izračuna pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za razdoblje od 2007. do 2011. ne odnosi na Grad Zagreb, budući da nije bio korisnik pomoći izravnanja i da je osporeno rješenje doneseno na temelju pogrešno primijenjenog materijalnog prava.

Na navedenu presudu Ministarstvo financija uložilo je žalbu Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske inzistirajući na tezi da Grad Zagreb ugrožava načelo solidarnosti prema onim JLPRS koje ne ostvaruju dostatna sredstva za financiranje minimalnih standarda za decentralizirane funkcije. Ova teza je netočna iz razloga što je Grad Zagreb po zakonskoj stopi od 17,5% od poreza na dohodak ostvarenog na svom području u razdoblju od 2007. do 2011. sudjelovao u Fondu poravnanja s 4,1 milijarde kuna.

Žalba Ministarstva financija je odbačena u kolovozu 2015. i potvrđena je presuda Upravnog suda u Zagrebu.
Ovom zadnjom presudom Trgovačkog suda u Zagrebu, u Proračun Grada Zagreba trebalo bi se uprihodovati oko 400 milijuna kuna čime bi se znatno poboljšao njegov materijalni položaj, a time i kreditni rejting Grada Zagreba.