Dobre komunikacijske vještine izuzetno su bitne za uspješno poslovno pregovaranje. Međutim, dobra komunikacija nije urođena vještina, nego se, kao i svaka druga vještina, stječe učenjem te svjesnim i učestalim primjenjivanjem naučenog, kako bi nam postala dobra navika. Stoga ćemo ovdje razmotriti neke predrasude koje ograničavaju to učenje.
PREDRASUDE O INTERPERSONALNOJ KOMUNIKACIJI
Komuniciranje je nešto što svi znaju i dobro komuniciranje je samo po sebi razumljivo
Po svemu sudeći ova predrasuda proizlazi iz sveprisutnosti komunikacije u raznim interpersonalnim situacijama u kojima se svakodnevno nalazimo. U tom kontekstu komunikacija se doživljava kao nešto što je samo po sebi razumljivo i što ne iziskuje dodatno učenje. Međutim mnogi će nakon razgovora često biti zatečeni nekim neodređenim osjećajem da se moglo i trebalo puno bolje komunicirati, kako u poslovnom tako i u privatnom okruženju.
Komunicira se samo riječima
Još uvijek prevladava mišljenje da se komunicira isključivo riječima. Suprotno tome, danas se zna da se velik dio procesa komunikacije ostvaruje neverbalno – poruke se šalju pokretima ruku, mimikom, šutnjom, vanjskim izgledom i mnogim drugim neverbalnim znakovima. Većina nas se našla u situacijama, kao sudionik ili kao promatrač, u kojima se malo ili uopće nije komuniciralo riječima, a ipak se puno toga reklo. Potrebno je to osvijestiti i naučiti.
Svemoć nasuprot nemoći komunikacije
Ima ljudi koji smatraju da se odgovarajućom komunikacijom može postići sve ili gotovo sve, dok neki drugi smatraju da se njome ništa ne može postići, da se ništa ne može promijeniti. Kao i u nekim drugim životnim situacijama, krajnja stajališta su i u ovoj situaciji neprimjerena. Nije moguće govoriti o učincima komunikacije u apsolutnim terminima posvemašnje uspješnosti ili neuspješnosti. Proces komunikacije ipak ovisi o brojnim čimbenicima koji ne dozvoljavaju ovu vrstu isključivosti.
Komunikaciju je moguće izbjeći
Već smo naglasili da se ne komunicira samo riječima, međutim mnogi ljudi i dalje vjeruju da komunikaciju mogu izbjeći ukoliko ne razgovaraju, odu li iz prostorije, okrenu glavu ili pak ne iskažu neki svoj stav. No, oni i na taj način komuniciraju. Zar ne? Nizom neverbalnih znakova znamo biti rječitiji od onog što jesmo ili nismo izgovorili.
Svoju komunikaciju moguće je u potpunosti kontrolirati
Neverbalno ponašanje često nije pod našom kontrolom, a nerijetko i verbalno ponašanje. Prisjetite se situacija u kojima vam je glas drhtao ili crvenila koje niste mogli kontrolirati ili kada vam je ”nešto izletjelo”, iako to niste imali namjeru reći. Usto rezultat komuniciranja ne određujemo samo mi, već i značenje koje primatelj poruka daje našoj verbalnoj i neverbalnoj komunikaciji, bilo da smo mi toga svjesni ili nismo.
Opsežnija komunikacija vodi boljim odnosima i boljem rješavanju problema
Vjerojatno ste se našli u situaciji u kojoj vam sugovornik nešto objašnjava i što on više govori, to vi sve manje razumijete što vam želi reći. Više komuniciranja ne vodi uvijek boljem razumijevanju, boljim odnosima i učinkovitijem rješavanju problema. Ponekad je učinak upravo suprotan – problem se ne rješava i nerijetko može doći do još većeg nerazumijevanja ili sukoba. U određenim situacija npr. u procesu odlučivanja, preopsežna komunikacija katkad može dovesti do zamagljivanja problema prije negoli do njegovog pojašnjenja/rješavanja.
