Kondicional I. smekšava ton obraćanja i ostavlja dojam poslovne ljubaznosti i uglađenosti, a u razgovornoj i javnoj komunikaciji govornici ga pri uporabi često nepravilno koriste.
Komunikacija je iznimno važan aspekt kulture suvremene organizacije. Ona se uvijek odvija između najmanje dvaju sudionika, onog koji šalje poruku i onog koji je prima. Da bi primatelj poruku shvatio onako kako to pošiljatelj želi, dr. sc. Marijana Togonal ističe kako ju je potrebno pažljivo oblikovati, i sadržajno i jezično. U poslovnoj je komunikaciji, napominje Bernaysova nastavnica osobito u određenim pregovorima i dogovorima, poželjno rabiti kondicional I.: Ako smo usuglasili stajališta, mogli bismo zaključiti naš dogovor.Trebali bismo promijeniti pravila o zapošljavanju. Volio bih da odluku donesemo konsenzusom.
Kondicional I., kako dodaje dr. sc. Togonal, smekšava ton obraćanja i ostavlja dojam poslovne ljubaznosti i uglađenosti. U razgovornoj, ali i u javnoj komunikaciji, govornici, međutim, pri uporabi kondicionala I. često griješe pa pomoći glagol biti u svim oblicima skraćuju: Ako smo usuglasili stajališta, mogli bi zaključiti naš dogovor. Trebali bipromijeniti ti pravila o zapošljavanju. Volio bi da odluku donesemo konsenzusom. Takav je oblik gramatički nepravilan.
Pravilnu tvorbu kondicionala I. pogledajmo u tablici ispod i primijenimo je u vlastitim komunikacijskim situacijama.
| ja | bih radio (volio, trebao, mogao…) | mi | bismo radili (voljeli, trebali, mogli…) |
| ti | bi radio (volio, trebao, mogao…) | vi | biste radili (voljeli, trebali, mogli…) |
| on | bi radio (volio, trebao, mogao…) | oni | bi radili (voljeli, trebali, mogli…) |
