Prošlo je gotovo mjesec dana od hitne sjednice na kojoj je Programsko vijeće HRT-a izvijestilo javnost o zabrinjavajućem stanju na HRT-u, o nepoštivanju novinarskih standarda, etičkih normi i medijskih sloboda, a da s HRT-a nitko nije reagirao.

Zato ne čudi najnoviji ispad u programu HRT-a. I to u emisiji Dobro jutro Hrvatska. Ovaj je put reakciju javnosti izazvalo predstavljanje “Festivala domoljubnog filma Gordan Lederer” tijekom kojeg je promovirana knjiga i film “Mit o Jasenovcu” autora Romana Leljaka. U skladu s autorovim “opusom” i u tom se filmu umanjuje broj žrtava ubijenih u logoru Jasenovac te se poriče da je ustaški režim izvršio masovne zločine nad Srbima, Romima, Židovima te Hrvatima i pripadnicima drugih etničkih skupina koji se nisu slagali s politikom ustaškog pokreta, utemeljenom na rasnim zakonima. To što je na opasan povijesni revizionizam autora Leljaka, uz mnoge druge, upozorila i uprava Javne ustanove Spomen-područja Jasenovac, odgovorne na HRT-u nije spriječilo da ga i dalje promoviraju. Tko je uopće Roman Leljak, kakva je njegova biografija, koje su njegove stručne i znanstvene referencije i čime je zaslužio takav tretman na HRT-u? Što kada se s posebnim veseljem na promociju njegova uratka osvrne i voditeljica emisije? Što kada se bez ikakve ograde gledateljima, u kadru, servira i grafička oprema filma Jakova Sedlara „Sto godina srbijanskog terora„ na kojoj je iznad reda lubanja i slika Milorada Pupovca saborskog zastupnika iz redova srpske nacionalne manjine? Je li za takvu „promociju„ odgovorna samo voditeljica, uredništvo emisije ili i oni koji takvu programsku politiku uredništva navedene emisije već dulje vrijeme toleriraju?

Na to kako stoje stvari u redakciji Mozaičnog programa i na koji se način obrađuju teme i gosti, u otvorenom je pismu javnosti početkom lipnja upozorila novinarka Marina Medved Pulić. Podsjetimo, kolegica je reagirala nakon nastupa Igora Vukića, tajnika Društva za istraživanje trostrukog logora Jasenovac, koji je u HRT-ovom studiju 30. svibnja 2018., u emisiji Dobar dan Hrvatska, govorio o svojoj knjizi “Radni logor Jasenovac” iznijevši niz suspektnih i revizionističkih stajališta o koncentracijskom logoru Jasenovac .

Nakon javnog skandala od Vukićeva se gostovanja potom ogradio i HRT. Ali za tragikomičan nastavak pobrinuo se, opet, sam HRT koji se ogradio od Vukićevih izjava da bi se na ekranima i dalje emitirao promidžbeni spot s reklamom njegove sporne knjige. No, povijesni se revizionizam, kako se u javnosti upozorava, provlači u manje ili više prikrivenom obliku, i u drugim programima HRT-a.

U medijskoj kući koju posljednjih godina obilježavaju odlazak novinara, urednika i ostalih zaposlenika, profesionalna marginalizacija i zastrašivanje nepodobnih, ukidanje relevantnih i gledanih emisija koje ničim nije obrazloženo, marginalizacija svoje proizvodnje na uštrb vanjskih produkcija, nedostatak jasne programske politike – tek je dio onoga što se trenutačno događa, a na što u svojim priopćenjima upozoravamo kao strukovna udruga. Nitko ne reagira.

Pridružujemo se zaključcima Programskog vijeća HRT-a i upozoravamo na česta i brojna kršenja programskih načela i obveza propisanih Zakonom, Ugovorom s Vladom RH te etičkih i strukovnih normi.

Zanima nas hoće li nadležni konačno reagirati na stanje na HRT-u ili, pak, smatraju da je povijesni revizionizam dobrodošao u programima HRT-a? Pitamo još jedanput vodstvo HRT-a, koje je novim ustrojem dobilo mnogobrojne ravnatelje i urednike odgovorne za program, s obzirom na ono što se može čuti i vidjeti u eteru – što rade i čije interese zastupaju?

Što o svemu misli Sabor, Vlada i resorno Ministarstvo kulture koje uz programsko vodstvo smatramo najodgovornijim za potonuće HRT-a u bezočno revidiranje povijesti i pad etičkih i profesionalnih načela?

 

Ogranak HND-a na HTV-u

 

HND je član Međunarodne federacije novinara (IFJ/EFJ).

Novinarstvo je javno dobro.

Podijeli objavu
Prethodni članakDodijeljene turističke nagrade za deset najboljih na Danima hrvatskog turizma
Sljedeći članakPoznati finalisti ovogodišnje Mlade nade
Hrvatsko novinarsko društvo utemeljeno je 18. prosinca 1910. godine, član je Međunarodne federacije novinara (IFJ) i broji preko tri tisuće članova. Ciljevi Hrvatskog novinarskog društva su: a) ostvarivanje profesionalnih interesa, etičnosti i slobode javnog izražavanja; b) promicanje Ustavom zajamčenih prava javnosti da bude izviještena o svim zbivanjima u društvu, te prava svake osobe na slobodu izražavanja, mišljenja i dostupnost svim javnim glasilima; c) čuvanje ugleda i dostojanstva profesije, d) zaštita novinara od samovolje izdavača i sprečavanje monopola; e) materijalna i socijalna zaštita novinara. Skupština je najviše tijelo upravljanja HND-om, koja bira predsjednika, Izvršni odbor, Nadzorni odbor, Vijeće časti i dio članova Upravnog odbora Fonda solidarnosti. Više možete pročitati na: www.hnd.hr//