Nedavno sam imala priliku raspravljati o važnosti odnosa s javnošću i upravljanja komunikacijom u vrlo internacionalnom okruženju. Bilo je tu predstavnika iz različitih zemalja – Danske, Švicarske, Ujedinjenog Kraljevstva, Poljske, Litve, Slovačke, Nizozemske, Njemačke i Hrvatske. Na jednostavnom primjeru spajanja i akvizicije svi smo došli do istog zaključka – prečesto se događa da se upravljanju komunikacijom u tako složenim procesima kao što su spajanja i akvizicije ne priznaje presudna važnost koju ono zaslužuje. Glavni akteri su zakupljeni provođenjem dubinskog snimanja, provjerama i analizama svih podataka, izradom planova za integraciju nakon samog čina spajanja i akvizicije te svih ostalih radnji koje su zasigurno neophodne da bi se operacija uspješno provela. No, u velikoj većini slučajeva pored vrhunski odrađenog posla u sferi financija, prava, strategija poslovanja itd. zaboravljaju ključnu stvar koja obuhvaća sve te pojedinačne aktivnosti unutar tako složenog procesa, a to je upravljanje komunikacijom. Uspješno komuniciranje prema internim i eksternim javnostima je conditio sine qua non uspjeha cjelokupne operacije. U tome su se vi sudionici rasprave složili – što možda i nije čudno jer svi dolazimo iz područja komunikacija.
Ono što je mene donekle utješilo je da se s problemom nedovoljnog shvaćanja važnosti kvalitetnog upravljanja komunikacijom suočavaju i kolege komunikatori u mnogo razvijenijim državama od naše! Koliko me utješilo toliko me i zabrinulo jer ako se oni koji su toliko ispred nas (u pogledu razvijenosti gospodarstva i svih ostalih pokazatelja) još uvijek bore s pozicioniranjem naše struke i osiguravanja pozicije koju zaslužuje u korporativnom upravljanju, koliko će tek nama trebati da se riješimo svih negativnih etiketa koje su nam različite afere nanijele u zadnjih nekoliko godina. Vodimo li bitku koja je u samom začetku već izgubljena???
Odnosi s javnošću su mlada znanost koja je u 102 godine postojanja (1923. Edward L. Bernays “Kristaliziranje javnoga mnijenja”) prošla kroz toliko transformacija kao ni jedna druga disciplina do sada. Od jednosmjerne propagande koja je služila u vrlo negativne svrhe do inzistiranja na dvosmjerno simetričnom komuniciranju i uspostavljanju dijaloga. Najnoviju upravo prolazi usporedno s općom digitalizacijom društva i pojavom društvenih mreža kada svatko može biti komunikator i sve može biti predmet komunikacije ali rijetki znaju kvalitetno upravljati komunikacijom bilo na dobrobit pojedinca, kompanije ili društva u cjelini. Upravo stoga vjerujem da vrijeme upravljanja odnosima s javnošću već dolazi i da će uskoro u svim upravama svih kompanija biti imenovani i članovi Uprave za komunikacije.
Upravljanje komunikacijom nije svrha samo sebi niti je cilj ovog teksta glorificirati odnose s javnošću nauštrb drugih disciplina, već želimo reći da ono igra vrlo važnu ulogu u radnjama koje nismo ni svjesni. Mnogi su procesi uspješno završeni, poslovni dogovori sklopljeni, pobjede na izborima ostvarene, inicijative u sferi zakonodavstava ili društvenih odnosa uspješno provedene upravo zahvaljujući tome što je savjetnik za odnose s javnošću dao glavnom akteru u pojedinoj radnji dobar savjet koji je ovaj poslušao i proveo u djelo, ili pak pronašao način kako da isto za svog klijenta provede u djelo. I to je ono čime se najviše ponosimo!
Petra Jelčić, starija savjetnica za odnose s javnošću
Foto: pinterest
