Kobasice, fritule, germknedle, kuhano vino, bezbroj svijetlećih ukrasa, kuglica, borova. Dodamo li tome pripremu svih mogućih jela, pospremanje kuće, obilazak obitelji i prijatelja te slanje blagdanskih čestitki, ovo je doba godine kada se razmišlja o svemu, jedino ne o pravopisu. A baš nam je on potreban kada u božićno jutro ili novogodišnjoj noći poželimo nekome poslati poruku s dobrim željama.
Božić je ime blagdana i kao takvo se piše velikim početnim slovom. Božićni je, s druge strane, pridjev od imena blagdana i on se piše malim početnim slovom. Tako uz božićnu čestitku pišemo i božićno drvce, božićni ukrasi, božićna priča, božićni kolačići, božićna pjesma, božićna zvijezda, božićni blagdani, božićno jutro, božićni filmovi, božićna bajka…
S druge strane, kod čestitanja nove godine što često se može pročitati da nekome čestitamo Novu Godinu. Kao što smo spomenuli, imena blagdana pišu se velikim početnim slovom. Ako su imena višečlana, velikim se slovom piše samo prvi član izraza, dakle Nova godina.
Međutim, čestitati se može i nova godina. Ako nekome zaželimo sretnu Novu godinu, zaželjet ćemo mu sretan sam praznik, 1. siječnja, tj. samo prvi dan mjeseca siječnja. No, ako nekome zaželimo sretnu novu godinu, zaželjet ćemo da mu cijela iduća godina bude sretna.
Zapisani je tekst, za razliku od govornog sadržaja, onaj koji ostaje, koji treba dotjerati i koji ne trpi pogreške, a poznavanje pravopisa, samim time i standardnog jezika, pitanje je jezične kulture. Za svakoga je pojedinca iznimno važno da ovlada standardnim jezikom jer mu to omogućuje bolji uspjeh, a istodobno ga oslobađa neželjenih neugodnosti ukoliko se u javnoj komunikaciji koristi oblicima koji odstupaju od hrvatske standardnojezične norme.
PRglas božićna čestitka glasi: Sretan vam Božić i nova 2018. godina!
