U povodu 3. svibnja, Svjetskog dana slobode medija, Hrvatsko novinarsko društvo objavljuje dobitnike godišnjih nagrada HND-a.
1. Nagrada Marija Jurić Zagorka za pisano novinarstvo
Ocjenjivačka skupina za pisano novinarstvo u sastavu – Gabrijela Galić (predsjednica), Orhidea Gaura Hodak, Gordana Grgas, Daniel Kasap, Mislav Šimatović, Nefreteta Zekić Eberhard većinom je glasova odlučila da nagradu Marija Jurić Zagorka za pisano novinarstvo za 2017. godinu dobiva:
Kristina Turčin
za tekst “Ni bračni par bez djece nije obitelj”, objavljen 28. rujna 2017. godine u Jutarnjem listu.
Ekskluzivnost i važnost, zanimljivost, aktualnost, značenje teme… Sve to, pa i više, ugradila je u svoj rad Kristina Turčin obilježivši tekstom „Ni bračni par bez djece nije obitelj“ kao i serijom pratećih tekstova prošlu godinu. No, tema koju je otkrila, marljivo pratila – i dalje marljivo prati – donoseći nove detalje, otkrivajući mračne namjere pokušaja guranja društva stoljećima iza nas, nije obilježila samo prošlu godinu. Prelila se ona i u današnjicu ulazeći duboko u sve pore društva.
Na nimalo pompozan način napisala je nešto što ima utjecaj ne samo na jako puno pojedinaca već i društvo u cjelini, jer razotkriva jedan mračan plan šačice srednjovjekovnih aktivista koji su se domogli politike i sada žele zamračiti umove svih nas. Uvjeriti nas da bismo trebali živjeti po nečijoj strogo kreiranoj mjeri i osjećati se, u najmanju ruku, manje vrijednima ako ne živimo na toj ravnoj crti…
Mračne nakane iz samog vrha politike koje su trebale biti ugrađene u novi Obiteljski zakon Kristina je razotkrila, podigla javnost na noge, a snažna reakcija političare je natjerala da povuku zakonski prijedlog. No, ponovo su pokušali, nešto suptilnije, ugraditi u zakonodavstvo ideje prošlosti. I opet su se sapleli o Kristinino pero. Dokaz je ono da sektorski novinari, ma koliko nas se pokušavalo uvjeriti da „svi mogu sve“, nisu i ne mogu biti prošlost.
Njeni tekstovi izvrsna su kombinacija dubokog poznavanja tema o kojima piše, ali i emocionalne snage, zbog čega čitatelji ne ostaju ravnodušni.
—————–
2. Nagrada Nikša Antonini za novinsku fotografiju
Ista ocjenjivačka skupina odlučila je da nagradu Nikša Antonini za novinsku fotografiju za 2017. godinu dobiva:
Saša Zinaja
fotoreporter Nacionala za fotografiju predsjednice Kolinde Grabar Kitarović na premijeri baletne predstave „Labuđe jezero“ u HNK.
Uhvatiti trenutak okom i kamerom, zabilježiti ga za vječnost i ne ostaviti prostora za velika objašnjenja –san je svakog fotoreportera. Upravo to postigao je Saša Zinaja fotografijom koja govori više od tisuću riječi. Iznimno spretno ulovljenim trenutkom šoka koreografa Vladimira Malakhova na premijeri baleta Labuđe jezero u zagrebačkom HNK kada se, mimo svih običaja i protokola, na scenu popela predsjednica Kolinda Grabar Kitarović kako bi čestitala ansamblu, Saša je oslikao ne samo konkretan događaj već i puno više. Ovjekovječio je ne samo trenutak koji, kada je Predsjednica u pitanju, obilježava prošlu godinu, već i cijeli njezin mandat. Ta fotografija ne govori samo o Predsjednici države, već predstavlja sliku hrvatske politike. Ona je metafora svih slave i moći željnih.
Nekad je sasvim dovoljna jedna jedina fotografija da u sebi zarobi osnovi ritam cijele godine.
—————–
3. Nagrada Marija Jurić Zagorka za radijsko novinarstvo
Ocjenjivačka skupina za radijsko novinarstvo koju su činili predsjednik Mato Pejić i članovi Vlatka Koren, Davor Lončarić, Ivana Radaljac Krušlin, Vojislav Šiljak odlučila je da se nagrada Marija Jurić Zagorka za radijsko novinarstvo za 2017. godinu
ne dodijeli
Onaj koji izlazi kao pobjednik ovoga natječaja treba prije svega dobiti poštovanje struke!
Dodijeliti nagradu prilozima koji su profesionalno korektni, iznimno vješto zanatski napisani i snimljeni, ali na žalost ništa više od toga, bila bi degradacija ove nagrade, a samim time i profesije.
Istina, u svim (većini) prilozima/emisijama poštivana su pravila ekskluzivnosti, važnosti vijesti, temeljitosti, ali posvema izostaje osebujnost stila i uređivačkog koncepta.
Dodjelom nagrade jednom od konkurenata priznali bismo da se danas izvrsnost u kategoriji radijske riječi svodi na puko poznavanje dnevno političke situacije, baratanja tehničkim vještinama i ništa više od toga. Izostaje kreativnost, inovativnost, pomak od uobičajenih formi….
Ostati bez dobitnika nagrade je način da sami za sebe, ali i za struku učinimo nešto više od priznavanja prosječnosti. Nikako ne bi smjela biti posebno isticana, a još više nagrađivana, kvaliteta koja mora biti osnova našeg svakodnevnog posla.
Nagraditi možemo i smijemo one koji su u svakom smislu riječi napravili pomak, potrudili se biti drugačiji, stvorili nam jednu potpuno drugačiju sliku, oplemenili eter, a pri tom zadovoljili sva pozitivna pravila struke.
Ovakav postupak ocjenjivačke skupine ujedno je apel medijskim kućama, redakcijama, odjelima i kolegama novinarima da radijska riječ nije zaslužila biti prosječna, te da se kroz kalendarsku godinu u hrvatskom eteru mogu čuti doista izvrsne, visoko profesionalne priče interpretativno odmaknute od uobičajenih formi za koje bismo željeli da ih se posebno istakne.
4. Nagrada Marija Jurić Zagorka za televizijsko novinarstvo
Ocjenjivačka skupina koji su činili predsjednik Mario Sladić i članovi Anka Bilić Keserović, Marijana Kranjec, Zoran Šprajc, Sabina Tandara Knezović odlučila je da nagradu Marija Jurić Zagorka za televizijsko novinarstvo za 2017. godinu dobiva:
Ivana Petrović
komentatorica Nove TV, za izvještavanje iz Haaga tijekom presude šestorici.
Većina je odabrala kolegicu Petrović jer smatra kako je u vrlo potresnom danu, u kojem se uživo svjedočilo samoubojstvu generala Slobodana Praljka, svaka dodana informacija bila itekako presudna! A upravo je to učinila Ivana Petrović svojim izvještavanjem iz Haaga.
Vrlo je jasno iz minute u minutu svojim britkim i analitičkim stilom izvještavala što se tamo događa. Prva je donijela ekskluzivu kako je general Praljak umro u sudnici, a ne u bolnici. Objasnila je kontekst postupka uključujući njegove ispravnosti i manjkavosti. Besprijekorno je povezivala sve logičnosti i nelogičnosti s povezanim postupcima (Brđanin i dr.) a tiču se dijela UZP-a. Presuda šestorci jedna je od posljednjih i to je točka na “I” Ivaninom dugogodišnjem praćenju Haaškog suda. Ovim je definitivno sublimirano svo njezino znanje.
—————–
5. Nagrada za snimateljski prilog na televiziji Žarko Kaić
Ista ocjenjivačka skupina odlučila je da nagradu za snimateljski prilog na televiziji Žarko Kaić za 2017.godinu dobivaju
Zoran Marinović i Marino Grgurev
za snimateljski prilog „Mosul, prva crta bojišnice“, prikazan na Novoj TV.
Ovaj dvojac je odabran jer je izvan svake kategorije unutar ponuđenih prijedloga. Otići na prvu crtu bojišnice, uspjeti ući u Mosul te snimiti trenutak privođenja zloglasnog šefa zatvora koji je izvučen iz tunela ispod grada svjetska je ekskluziva. Izbjeći metak džihadista, snimiti potresna svjedočanstva ugrožavajući vlastite živote svakako je vrijedno nagrade.
Vrhunskim kadrovima i produkcijom dočaran je strah, teror, smrt, patnja tamošnjih ljudi. Potresno djetinjstvo i borba za život onih najmlađih nikog ne ostavlja ravnodušnim. Ovaj dvojac je dokumentirao sukobe ISIS-a i koalicijskih snaga u Mosulu te prikazao svu patnju naroda i složeno društveno, socijalno i humanitarno pitanje.
—————–
6. Nagrada Marija Jurić Zagorka za internetsko novinarstvo
Ocjenjivačka skupina za internetsko novinarstvo u sastavu Toni Gabrić, predsjednik i članovi Melisa Skender, Nenad Jarić Deauenhauer, Maja Šurina, Andreja Žapčić odlučila je da nagradu Marija Jurić Zagorka za internetsko novinarstvo za 2017. godinu dobiva
Dora Kršul
za rad „Vican u Akcijskom planu izbacila 129 mjera iz Strategije, isključena djeca iz romske nacionalne manjine i djeca s poteškoćama u razvoju“, objavljen 1. srpnja 2017. godine na portalu Srednja.hr
Zahvaljujući njegovoj analitičnosti i iscrpnosti, rad kolegice Dore Kršul možemo smatrati poželjnim putokazom za današnje novinarstvo. Njezin rad pokazuje da to novinarstvo (ipak) još uvijek može i mora biti analitično i „zahtjevno“ za čitatelje, nasuprot prevladavajućem trendu banalizacije i reduciranja svih novinarskih formi. Tek ako je takvo, novinarstvo daje ozbiljnost i smisao javnom prostoru. Krajnji politički učinak članaka kolegice Kršul bio je odlazak prof. dr. Dijane Vican s mjesta predsjednice Posebnog stručnog povjerenstva za provedbu strategije obrazovanja.
Ocjenjivačka skupina za internetsko novinarstvo prihvatila je mišljenje predlagača ovoga rada, glavnog urednika portala Srednja.hr, da je istraživanjem procesa obrazovne reforme Dora Kršul demistificirala pokušaj vladina sakrivanja iza kulisa sofisticiranih termina poput „struke“, „strategije“, „akcijskih planova“, „ciljeva,“, „mjera“, „aktivnosti“… Njezini istraživački članci o obrazovnoj reformi privukli su veliku pažnju stručne i šire javnosti, a kulminirali su upravo predloženim radom “Vican u Akcijskom planu izbacila 129 mjera iz Strategije…”.
Premda nije presudno za ocjenu samog nagrađenog članka, dodjelom ove nagrade odupiremo se čestim pokušajima omalovažavanja autentičnog i odgovornog novinarskog rada koji dolaze iz političke sfere. Podsjećamo da je premijer Andrej Plenković za rad kolegice Kršul izjavio kako se radi o „istraživačkom pokušaju“ i o „preživahnom mistificiranju radnog dokumenta koji je u fazi nacrta“ – i s indignacijom odbijamo takve kvalifikacije.
—————–
7. Nagrada Marija Jurić Zagorka za istraživačko novinarstvo
Ocjenjivački odbor koji čine sve četiri ocjenjivačke skupine odlučio je da nagradu Marija Jurić Zagorka za istraživačko novinarstvo za 2017. godinu dobiva:
Dora Kršul
Mala redakcija, mlada novinarka i velika tema – Dora Kršul dobitnica je nagrade i za istraživačko novinarstvo. Njezin tekst “Vican u Akcijskom planu izbacila 129 mjera iz Strategije (…)”, objavljen na portalu srednja.hr, rezultat je analitičke usporedbe dva javna dokumenta, brojnih prekovremenih sati i noćnih smjena u redakciji, prave doze novinarske znatiželje i istraživačke upornosti – stoji u prijedlogu kojim je glavni urednik portala, Marko Matijević nominirao za nagradu ovaj tekst.
No, spominje se u prijedlogu, a važno je i ovdje spomenuti – rezultat je to i sustavnog praćenja jedne reforme, iznimno važne za budućnost naše djece, a koja je u medijima zauzela prostor kakav dosad nije dobila ni jedna hrvatska obrazovna reforma. Nitko drugi nije ispisao toliko tekstova o Cjelovitoj kurikularnoj reformi i samoj Strategiji obrazovanja – tvrdi Dorin urednik predlažući je za ovu nagradu.
Novinarka i portal nisu ustuknuli pred gomilom suhoparnih, administrativnih frazetina natiskanih na više stotina stranica, a što bi od ove teme odvratilo medije vođene logikom ponude i potražnje. Ipak, nakon što ga je istražila Dora Kršul, Akcijski plan pročitalo je 25 tisuća ljudi. To je svakako manje od broja onih koji će radije pratiti reality programe, no s druge strane – Kurikularna reforma je tema koja posljednje dvije godine zaokuplja javnost, dok se zvijezda zadnjeg realityja već danas malo tko uopće sjeća.
Ova je nagrada stoga, zaključio je Ocjenjivački odbor ovogodišnjih HND-ovih nagrada, i poruka nakladnicima – dajte novinarima prostora.
—————–
8. Nagrada Otokar Keršovani za životno djelo
Ocjenjivački odbor koji čine sve četiri ocjenjivačke skupine odlučio je da nagradu Otokar Keršovani za životno djelo za 2017. godinu dobiva:
Višnja Biti
Cijeli je profesionalni vijek – govorimo o gotovo pola stoljeća – posvetila tinejdžerima. Bila je još studentica kad je krajem sedamdesetih na Hrvatskom radiju pokrenula emisiju „Zašto tako“ i jedva starija od svojih sugovornika koji su joj se rado povjeravali. Bilo je to prvi put da netko u radijskom programu otvoreno govori o svojim intimnim problemima, ljubavi, svojem mjestu u obitelji, pubertetu, ali i o malignim bolestima, mucanju, poremećajima u prehrani, maloljetničkim trudnoćama, razvodima roditelja…
U tome su joj od velike pomoći bili stručni suradnici i konzultanti iz Ureda pravobraniteljice za djecu, UNICEF-a i Poliklinike za zaštitu djece grada Zagreba, brojni psiholozi, pedagozi, liječnici – no glavne zvijezde njezine emisije uvijek su bili mladi i svi problemi s kojima se suočavaju odrastajući. Mnogi od njih danas su poznati sportaši, gitaristi i violinisti, astronomi i znanstvenici, liječnici, sveučilišni profesori i novinari.
Višnja Biti, novinarka i urednica na Hrvatskom radiju, uspjela je svojom emisijom pitanja djece i mladih tijekom desetljeća predanog rada s margine medijskog prostora staviti u fokus pažnje. Njezin je novinarski rad svojevrsna kronologija života djece, mladih i njihovih obitelji posljednjih 40 godina u Hrvatskoj.
Životni opus Višnje Biti ostat će sačuvan i nadamo se javno dostupan svakome koga bi zanimalo kako su, primjerice, mladi živjeli na Unijama, Šolti ili Silbi 80-ih godina prošlog stoljeća. Sreća je da Hrvatska radiotelevizija svoj arhiv ipak čuva bolje nego što brine za one koji ga svojim autorskim doprinosom stvaraju.
——————
9. Nagrada Novinar godine
Za nagradu Novinar godine Ocjenjivački odbor nominirao je četvero kandidata: Hassana Haidara Diaba, Hrvoja Krešića, Ivanu Paradžiković i Maju Sever
Hassan Haidar Diab
Zaslužan je za svjetsku ekskluzivu zbog koje su on i Večernji list danima bili najcitiraniji hrvatski novinar i medij u svijetu. Njegov opsežan ekskluzivni razgovor s u tom trenutku nedvojbeno najtraženijim svjetskim čelnikom – sirijskim predsjednikom Basharom al-Assadom, koji gotovo ne istupa u javnosti, u samo je nekoliko sati obišao svijet. Razgovor koji se odvio u Assadovu uredu u Damasku prenijele su i analizirale stotine medija, od SAD-a, Rusije, Velike Britanije, Francuske i Njemačke, preko Indije i bliskoistočnih zemalja do Japana, Kine i Južne Koreje. I nije ni najmanje čudno da je Assad upravo njemu dao intervju, iako su pripreme trajale osam mjeseci. Diabu, rođenu u Libanonu, arapski jezik je materinski te je jedan od vodećih poznavatelja geopolitičkih prilika na Bliskom istoku, s kojeg je izvještavao sa svih bojišta te je prvi strani novinar koji je ušao u ratom zahvaćenu Siriju.
Hrvoje Krešić
Kao politički izvjestitelj N1 Televizije nepopustljivo je sve aktere suočavao s neugodnim činjenicama neovisno o tome jesu li mu s druge strane pripadnici vladajućih ili oporbe. Zbog toga su ga u razmaku od samo nekoliko sati prozvali i čelnik HDZ-a i SDP-a da je agent suprotne opcije. Intenzivno je izvještavao o Agrokoru: prvi je objavio da će Ante Ramljak biti Vladin povjerenik, baš kao što je prvi bio na licu mjesta kada je krenula akcija uhićenja bivših šefova koncerna. Razotkrivao je milijunske afere o dubioznom upravljanju javnim novcem kao što su FGS Nexus te javna nabava u Ministarstvu regionalnog razvoja. Reportersku je svestranost najbolje pokazao izvještavajući sa skupa G20 u Hamburgu, odakle je vjerno prenio ne samo najvažnije političke događaje nego i prosvjede koji su se pretvorili u nasilne nerede. Opasnosti se izložio i kada je iz neposredne blizine pratio lanjske požare u Dalmaciji.
Ivana Paradžiković
Voditeljica je i urednica emisije „Provjereno“NoveTV, najgledanije istraživačke emisije koju u prosjeku prati više od 400 tisuća gledatelja. Emisija „Provjereno“ već godinama uspješno razotkriva i bavi se svim važnim problemima ljudi i društvene i političke svakodnevice. Ivana ističe kako je istodobno čast, ali i velika odgovornost kada gledatelji percipiraju emisiju te ekipu novinara koji istražuju događaje i priče kao nekoga tko može zaista pomoći u rješavanju krucijalnih pitanja društva u kojem žive. U 2017. g. Ivana je donijela jednu od priča godine kojom je razotkrila šokantnu aferu s mesom u Hrvatskoj. Po prvi puta pred kamere su stali zviždači jedne mesne industrije – PIK-a Vrbovec. Ispričali su da je meso koje su stavljali u mesne prerađevine, salame, hrenovke, kobasice – bilo staro, smrdljivo, zeleno, pa čak i zaraženo, a s proizvoda su brisali rok trajanja i stavljali nove datume.
Maja Sever
Profesionalnim je angažmanom pomogla radu i aktivnosti mnogobrojnih udruga i pojedinaca koji su teško dobivali „minutažu“ u prime timeu. Upravo su u mozaičnoj emisiji HRT-a „Hrvatska uživo“, koju je vodila i uređivala, pravo javnosti, a potom i ostvarivanje svojih prava, dobile majke njegovateljice djece s najtežim invaliditetom, udruga djece s Down sindromom, socijalno najugroženiji, humanitarne i braniteljske udruge, sindikati, predstavnici manjina i brojni drugi. Pratila je i otvarala brojne teme vezane za znanost, kulturu, školstvo i sport. Nakon lanjskog ukidanja emisije „Hrvatska uživo“ nastavila je raditi u emisiji „Nedjeljom u 2“. U fokus je uvijek stavljala na čovjeka i tako vratila povjerenje u javni servis koji se obraća najranjivijima. Zbog svog je rada, ne pristajući na neprofesionalnost, kompromise, poluistine, šutnju i poltronstvo, nerijetko izložena napadima, prijetnjama i prozivkama.
—————–
Obrazloženja možete preuzeti ovdje.
