Mišljenje Suda časti HUOJ-a u slučaju Grizli

Potaknut interesom javnosti, medija i stručnjaka za odnose s javnošću za slučaj Grizli vezano uz sumnje o mogućim povredama profesionalnih i etičkih standarda struke za odnose s javnošću Sud časti  je 3. lipnja 2016. odlučio pokrenuti postupak kako bi ispitao sve činjenice slučaja i donio svoje mišljenje.

Sud časti je tražio i dobio očitovanje sljedećih pojedinaca i organizacija:

  1. Tomislava Čehulića i Thomasa Bauera, suvlasnika agencije Grizli komunikacije d.o.o.
  2. Nikole Grmoje, glasnogovornika Mosta
  3. Hrvatskog društva lobista
  4. Odvjetničkog društva Jelić, Čavlina Zrinšćak i Sardelić

Sud časti se također koristio javno dostupnim podacima objavljenima u pojedinim medijima i u društvenim mrežama (Facebook).

Pri tome je cilj Suda časti bio utvrditi postoji li opravdana sumnja da je došlo do povreda  profesionalnih i etičkih standarda struke za odnose s javnošću u Ugovoru o pružanju PR usluga koji je navodno zaključen između tvrtki Grizli komunikacije d.o.o.  i Braunsberger Holding GmbH i Komunikacijskoj strategiji za projekt West Gate.

U procjenama se prije svega rukovodio Etičkim kodeksom Hrvatske udruge za odnosu s javnošću, ali i relevantnim primjerima iz prakse drugih (međunarodnih) udruga za odnose s javnošću.

Sud časti je, naime, duboko svjestan da etički kodeksi često ne mogu odraziti sve etičke i profesionalne izazove s kojima se stručnjaci za odnose s javnošću susreću u praksi. To dovodi do situacija da stručnjaci za odnose s javnošću  nemaju odgovarajuće smjernice i podršku za suočavanje s etičkim dilemama, posebno ukoliko iz nekog razloga nisu skloni zatražiti podršku Suda časti. S druge strane, moguće je također da pojedini stručnjaci za odnose s javnošću  jednostavno ne vide ili nisu svjesni mogućih etički i profesionalno problematičnih točki svojih aktivnosti.
Ulazeći sve dublje u pojedine elemente slučaja Grizli Sud časti je prepoznao potrebu razjašnjavanja ‘same suštine odnosa s javnošću’ u odnosu na pojedine profesionalne i etičke standarde struke te preispitivanja prakse s ciljem njenog daljnjeg unapređenja.

Pri tome Sud časti nije ulazio u pravne i ostale aspekte cijelog slučaja koje potencijalno ulaze u korpus aktivnosti drugih nadležnih institucija, niti je uloga Suda časti bila utvrđivati autentičnost  dostupne dokumentacije ili preispitivati istinitost dostavljenih očitovanja i izjava.

Na svojoj sjednici održanoj 7. lipnja 2016. Sud časti je donio sljedeće mišljenje: (Preuzmite Mišljenje Suda časti)

Mišljenje Suda časti HUOJ-a u slučaju Grizli

Sporni su sljedeći elementi uočeni u Ugovoru o pružanju PR usluga koji je navodno zaključen između tvrtki Grizli komunikacije d.o.o.  i Braunsberger Holding GmbH i Komunikacijskog strategiji za projekt West Gate.

Garantiranje medijskog prostora
Garantiranje objava u točno određenim medijima s točno određenim  sadržajem („za korist“ odnosno „na štetu“ određene strane, i sl.) suprotno je pravilima struke za odnose s javnošću. Ova se praksa može protumačiti i kao nedopušteni utjecaj na neovisnost medija i autonomnost urednika, novinara i ostalih autora programskih sadržaja u skladu s pravilima struke, pa čak i kad je vezana uz naknadu za uspješnost u odnosu na aktivnosti koje mogu ili ne moraju rezultirati ostvarenjem određenih zacrtanih ciljeva, na način na koji su definirani točkom 3.2 navodno zaključenog Ugovora.  Garantiranje medijskog prostora i utjecaja na medije izravno je kršenje i Zakona o medijima (NN 59/04, 84/11, 81/13).

Plaćanje na temelju ostvarenih rezultata
Određivanje naknade za uspješnost etički je i profesionalno upitno kad se veže uz garanciju medijskog prostora ili ostvarenje određenog broja medijskih objava u određenim medijima s točno određenim sadržajem ili bilo koju drugu aktivnost čije provođenje ovisi o drugim osobama i organizacijama, odnosno nije rezultat legitimnih napora pružatelja usluge. Stručnjaci za odnose s javnošću krše načelo profesionalne sposobnosti Etičkog kodeksa HUOJ-a kad pristaju na uvjete suradnje koji uključuju osiguranje određenog broja objava u medijima kao kriterija uspješnosti.

Obećanje suradnje predstavnika državnih institucija
Dogovaranje kontakata i sastanaka s predstavnicima državnih institucija samo po sebi ne mora biti nedopušteno ili protivno pravilima struke. Javno zagovaranje je legitimna aktivnost u demokratskim sustavima. Međutim, navođenjem imena pojedinih predstavnika državnih institucija implicira se njihova suradnja, što može utjecati na percepciju javnosti da oni nisu nepristrani i neovisni u obavljanju javne dužnosti. Suprotno je pravilima struke kao sadržaj usluge navoditi ili implicirati suradnju predstavnika državnih institucija (gostovanje u emisijama i slično), posebno ukoliko se to veže na točno određenu temu s unaprijed definiranim zaključkom (da je neka stana slijedom nekih okolnosti profitirala ili slično) kako je navedeno  točkom 3.2 u prvoj aktivnosti navodno zaključenog Ugovora.

Situacija koja izgleda kao sukob interesa može biti dovoljna da negativno utječe na  povjerenje javnosti  u nepristranost predstavnika državnih institucija. Navedeno narušava povjerenje u nositelje vlasti, u čemu stručnjaci koji se bave odnosima s javnošću ne bi smjeli sudjelovati jer se time krše načela profesionalne neovisnosti te transparentnosti i sukoba interesa Etičkog kodeksa HUOJ-a.

Utjecaj na postupke u tijeku
Svaka kampanja koja ima za cilj stvoriti javni pritisak kako bi se utjecalo na institucije pravne države i postupke u tijeku je neetična, a posebno ako je cilj takve kampanje „podizanje optužnice“. Na Državno odvjetništvo ne bi se smjelo utjecati medijskim pritiscima. Povredu etičkih standarda struke predstavlja i namjera intenzivnog medijskog praćenja u korist klijenta i protiv treće strane kao motiv Državnom odvjetniku da pokrene radnje protiv treće strane i imenovanih osoba pa čak i kad je vezana uz naknadu za uspješnost. Stručnjaci za odnose s javnošću ne bi smjeli u svojim ponudama definirati aktivnosti koje za cilj imaju utjecaj na tijek i ishod pravosudnih postupaka te rad državnih odvjetnika.

Preporuke Suda časti

  • Sud časti predlaže pokretanje postupka izmjena i dopuna Etičkog kodeksa HUOJ-a kako bi se preciznije (re)definirale njegove pojedine odredbe i pružile što relevantnije smjernice za etičko ponašanje stručnjaka za odnose s javnošću u odnosu na pojedine probleme uočene u praksi
  • Pozivamo medije, a javnu televiziju posebno, da donesu uređivačke politike koje će na transparentan način definirati odnose između stručnjaka za odnose s javnošću i novinara, urednika i redakcija te propisati kriterije za sudjelovanje u emisijama
  • Pozivamo sadašnje i potencijalne klijente agencija za odnose s javnošću, ukoliko su u nedoumici oko pojedinih odredbi ugovora za zastupanje u odnosima s javnošću, da se obrate Sudu časti
  • Pozivaju se svi praktičari odnosa s javnošću, neovisno o tome jesu li članovi HUOJ-a ili nisu, da se obrate Sudu časti za nepristrano i povjerljivo mišljenje o eventualnim etičkim dilemama s kojima su suočeni
  • Sud časti preporuča Upravnom odboru HUOJ-a da se, u trenutku kad ne postoji Zakon o lobiranju niti smjernice Hrvatskog društva lobista, definiraju i objave smjernice za etično i transparentno javno zagovaranje interesa

Sud časti
predsjednica Andreja Pavlović
dopredsjednica Boška Trbojević
član Dražen Dretar
članica Tina Puhalo
članica Ana Bagarić

Preuzmite Mišljenje Suda časti

Podijeli objavu
Prethodni članak7 online alata koji PR stručnjacima štede vrijeme i živce
Sljedeći članakBesplatno za članove HURA-e: Pripremi se za Effie!
HUOJ je strukovna udruga i okuplja djelatnike koji se bave poslovima vezanim za odnose s javnošću radi unapređenja struke kao i zaštite njihovih interesa kroz različite djelatnosti predviđene Statutom udruge. Udruga radi na obrazovanju i stručnom usavršavanju članova, organizira godišnje konferencije za odnose s javnošću, radionice i stručne rasprave i dodjeljuje godišnju strukovnu nagradu Grand PRix. HUOJ je 2007. pokrenuo stručnu biblioteku „PRint“ (PR international) u kojoj je dosad objavljeno 11 stručnih knjiga i priručnika - prijevoda eminentnih svjetskih i djela naših autora. Rad udruge organiziran je prema sekcijama (Sekcija za javni sektor i nevladine udruge, Sekcija za DOP, Sekcija za korporativne komunikacije, Studentska sekcija), radnim grupama (Radna grupa za digitalne komunikacije, Radna grupa za obrazovanje u OSJ HUOJ edu, Radna grupa za HUOJ certificiranje, Radna grupa za istraživanje stanja u struci) te lokalno po podružnicama HUOJ-a ( Dalmatinska podružnica, Dubrovačka podružnica, Primorsko-istarska podružnica, Podružnica središnje Hrvatske, Slavonska podružnica) Više možete pročitati na: huoj.hr.