Predsjednik HND-a Saša Leković jučer je u Novinarskom domu predstavio izvještaj šest istaknutih međunarodnih organizacija za slobodu medija o stanju u hrvatskom novinarstvu i političih pritiscima: „Croatia: Media Freedom in Turbulent Times“ čiji su delegati krajem lipnja bili u trodnevnoj misiji u Hrvatskoj i razgovarali s predstavnicima udruga i medijskih kuća kako bi objektivno uvidjeli stanje u domaćim medijima.
Prema mišljenju delegata šest istaknutih međunarodnih organizacija za slobodu medija, HRT-u treba omogućiti uravnoteženo praćenje kampanje za predstojeće parlamentarne izbore 11. rujna ove godine.
Zaključili su kako je uplitanje vlasti u rad HRT-a ključni problem slobode i neovisnosti medija u Hrvatskoj. U izvještaju se upozorava i na masovno kadrovsko restrukturiranje i paradigmatske promjene programa kao dokaz „pokušaja Vlade na odlasku da kolonizira HRT u svoje svrhe“.
Hrvatski sabor, koji je tada vodila jedva mjesec dana stara koalicija desno naklonjene Domoljubne koalicije i centrističkog Mosta, razriješio je dužnosti glavnog ravnatelja HRT-au ožujku i imenovao vršitelja dužnosti, koji je zatim degradirao i preraspodijelio otprilike 70 novinara i urednika u potezu koji kritičari nazivaju ideološki motiviranom „čistkom“, pojašnjava se u izvještaju.
Vlada Domoljubne koalicije i Mosta u srpnju je trebala vršitelju dužnosti ravnatelja HRT-a omogućiti da na položaju ostane do kraja rujanskih izbora. Taj je korak, kaže se u izvještaju, „sumnjiv“ i pojačava optužbe o namjernoj politizaciji HRT-a.
Zadnje promjene odnosno produljenje mandata v.d. ravnatelja HRT-a, provedene u skladu sa zakonom koji je usvojila prethodna SDP-ova vlada, u „neskladu su s promoviranjem neovisnosti javnog elektroničkog medija“. Zakon treba mijenjati što je brže moguće, kaže se u izvještaju.
HND je, istaknuo je Saša Leković, temeljito i uporno upozoravao na mnoge probleme koji utječu na nedovoljnu slobodu medija u Hrvatskoj. Dobili su javnu podršku međunarodnih novinarskih organizacija koje su potom poslale otvorena pisma predsjednici Kolindi Grabar-Kitarović, predsjedniku Sabora Željku Reineru i premijeru Tihomiru Oreškoviću, no svi napori bili su ignorirani zbog čega je odlučeno zamoliti međunarodne organizacije da organiziraju trodnevnu misiju. Nju je predvodila organizacija SEEMO iz Beča, koja i inače provodi slične misije koje su uobičajene u zemljama koje imaju probleme s medijskim slobodama.
„Nikad se nije dogodilo da je ovako mnogo organizacija bilo uključeno u misiju. U Euoprskoj uniji još su dvije zemlje – Poljska i Mađarska – u kojima su se događale misije, ali u misijama nije sudjelovao ovako velik broj međunarodnih novinarskih organizacija“, rekao je Saša Leković. U misiji su sudjelovali predstavnici EBU-a (European Broadcasting Union/Europska radiodifuzijska unija), EFJ-a (European Federation of Journalists/Europska federacija novinara), ECPMF-a (European Centre for Press and MediaFreedom/Europski centar za slobodu tiska i medija), IPI-ja (International Press Institute/Međunarodni Press Institut) i austrijskog ogranka RSF-a (Reporters Without Borders/Reporteri bez granica).
Kako je istaknuo predsjednik Saša Leković, nisu uspjeli razgovarati s v.d. ravnateljem HRT-a nego osobom koju su zadužili za razgovor s članovima delegacije, dok su razgovore održali s predstavnicima HND-a HNIP-a, HRT-a, portala Direktno, Vijeća za elektroničke medije, GONG-a, H-Altera, Hine, Indexa, Jutarnjeg lista, Nacionala, Novog lista, RTL-a, SNV-a, Sindikata novinara i nizom pojedinaca, ali i s predsjednicom Kolindom Grabar Kitarović, ministrom kulture Zlatkom Hasanbegovićem te veleposlanikom Austrije u Hrvatskoj Andreasom Wiedenhoffeom.
Promatrači misije bila je Dunja Mijatović iz OSCE-ovog ureda za medijske slobode iz Beča.
Delegacija osuđuju propuste da se istraže i osude napadači i prijetnje novinarima (Dušan Miljuš, Željko Peratović, Domagoj Margetić, Dea Režić). Smatraju da je nužno opozvati sve zakonske članke koji na bilo koji način kriminaliziraju klevetu i sramoćenje što je učinjeno u svim državama na području bivše Jugoslavije. Posljednji slučajevi su nepravomoćne presude protiv Slavice Lukić i tjednika Nacional zbog objave intervjua Josipa Manolića.
Poziva se vlast da razmotri korake da se razmisli o prekidu financiranja neprofitinih medija I medija na jezicima nacionalnih manjina.
Transparentnost vlasništva medija je i dalje sporno pitanje u Hrvatskoj. Novinari i predstavnici civilnog društva, uključujući i HND i Sindikat novinara Hrvatske, navode da, premda je situacija sa zakonom poboljšana, nema “efikasnog nadzora” uvjeta transparentnosti.
Iako delegacija nije našla naznake da hrvatska Vlada kani nastaviti predloženo spajanje Hine I HRT-a, iskazali su nedvojbenu podršku neovisnosti HINA-e, koja prema procjenama snabdijeva hrvatsko novinarstvo s oko 50 posto dnevnih vijesti.
Ima naznaka, istaknuo je Saša Leković, da bi se od jeseni i u institucijama Europske unije trebalo ozbiljnije pozabaviti problemima slobode medija ne samo zbog Hrvatske.
“Hrvatsko novinarsko društvo će prije izbora izaći sa popisom zahtjeva prema vlasti i oporbi i onog što mislimo da i mi kao HND moramo napraviti”, rekao je Saša Leković.
Prepruke delegacije Hrvatskoj vladi i političkim strankama:
- Političke stranke svih boja moraju se suzdržati od uplitanja u uređivačke poslove javnog elektroničkog medija HRT-a.
- Sljedeća vlada trebala bi promijeniti zakone koji se odnose na HRT tako da mu jamče neovisnost. Ponajprije taj proces treba predvidjeti promjenu načina na koji se postavlja glavni ravnatelj HRT-a i ostale rukovoditeljske strukture u skladu s europskim standardima o javnim elektroničkim medijima.
- Zakonodavci trebaju u raspravu o novom Zakonu o HRT-u uključiti novinare HRT-a i povećati ulogu novinara, civilnog društva i gledatelja u odabiru HRT-ovih rukovodećih struktura.
- Sljedeća vlada treba poduzeti korake kojima bi jamčila neovisnost regulatoru elektroničkih medija – Vijeću za elektroničke medije (VEM) – uključujući i dopunu postupka postavljanja članova Vijeća.
- Političari svih stranaka se moraju suzdržati od sudjelovanja, od pružanja podrške ili od samo percipiranja da pružaju podršku prljavim kampanjama ili retorici mržnje uperenima protiv novinara i regulatornih medijskih tijela. Kad se pojave, takve kampanje i retoriku političari moraju osuditi.
- Vlasti moraju provesti opsežne istrage o fizičkim napadima na novinare kao i o prijetnjama onlineioffline, te uhvatiti odgovorne.
- Političari svih stranaka moraju javno osuditi čin ili prijetnju upućenu novinaru kao neprihvatljivu u slobodnom i demokratskom društvu.
- Hrvatski sabor treba potpuno ukinuti Članak 148 Kaznenog zakona o “sramoćenju” te članke 147, 149, 349 I 356.
- U interesu medijskog pluralizma i promocije kvalitete i neovisnosti medija sljedeća hrvatska vlada treba obnoviti rad na medijskoj strategiji putem Fonda za promociju pluralizma i raznolikosti u elektroničkim medijima te razmotriti ponovno uspostavljanje modela za financiranje neprofitnih medija. Treba također ponovo uspostaviti financiranje svih medija na jezicima manjina kojima je ono uskraćeno.
- Zakonske odredbe koje se odnose na transparentnost vlasništva u medijima treba ažurirati da bi se osigurao okvir za njihovo praćenje i poštivanje.
Preporuke javnom elektroničkom mediju HRT-u:
- Ravnateljstvo HRT-a bi trebalo težiti fer i ravnomjernom praćenju rujanskih parlamentarnih izbora 2016.
- Ravnateljstvo i novinari HRT-a trebali bi djelovati u dugoročnom interesu kuće i pokazati solidarnost odbijanjem utjecaja političkih stranaka svih boja.
- HRT bi trebao razmisliti o osnivanju internog savjeta koje bi služilo kao pas čuvar HRT-ove neovisnosti, slično modelu Savjeta reportera na španjolskoj javnoj televiziji RTVE.
Preporuka hrvatskim novinarskim organizacijama:
- Novinarske organizacije (udruženja i sindikati) trebali bi se u svom javnom djelovanju suzdržati od političkog aktivizma te podupirati standarde profesionalnosti i kolegijalnosti.
- Novinarske organizacije bi trebale kovati solidarnost profesije zajedničkim frontom o pitanjima koja se tiču slobode i neovisnosti medija te odbaciti sve oblike političkog uplitanja u uredničke poslove.
- Novinarske organizacije trebale bi nastaviti sustavno pratiti prijetnje slobodi i neovisnosti medija.
- Novinarska društva trebala bi naglašavati važnost profesionalizma u medijima i podržavati programe treninga kao i medijske pismenosti za javnost.
