Photo: Dusko Marusic/PIXSELL
Sve većim tehnologijskim razvojem i sve većim postotkom tipkanja u virtualnom svijetu naš način pisanja uvelike se promijenio. Na jezičnom tržištu prisutan je sve veći broj anglizama i skraćenica koje potječu upravo iz engleskog jezika, a društvene mreže njima obiluju.
U moru neologizama i jezičnih noviteta ipak ne smijemo zaboraviti na neka pravila našega jezika koja nam mogu biti vrlo korisna u svakodnevnoj komunikaciji. Pravila je mnogo, ali nije na odmet ponoviti ona koja će ukloniti najčešće pogreške prilikom pisanja.
U nastavku vam donosimo neka od najčešćih:
Prijedlog s/sa stvara problem većini korisnika. Pravilo je jednostavno i lako pamtljivo. Prijedlog sa upotrebljava se ispred riječi koje počinju glasovima s, š, z i ž. Isto tako, sa se upotrebljava ispred riječi koje počinju suglasničkim skupovima ks- i ps-, odnosno gdje je drugi suglasnik s, š, z ili ž radi lakšeg izgovora. U svakom drugom slučaju pišite prijedlog s.
Jedna od učestalih greška u pisanju, koju svakodnevno uočavamo, zamjena je ukoliko i ako. I ovo je pravilo jednostavno i pamtljivo, a glasi: Uvijek pišite ako. Većina korisnika često piše ukoliko, misleći da ono zvuči učenije, ali ukoliko dolazi samo u rečenici u kojoj se pojavljuje njegov parnjak utoliko. Ukoliko-utoliko. Jednostavno.
Zato što… Zato jer… Lako se zbuniti i ovom slučaju. Što je pravilno? Uvijek pišite zato što. Zato što je to ispravno, i možete ga zamijeniti s jer.
Kako pisati datume? 15. siječanj ili 15. siječnja? Ljudi se uvijek dvoume. Kada jednom zapamtite ovo pravilo, više se nikada nećete dvoumiti. Piše se 15.siječnja. Zašto? Zato što se to odnosi na 15. dan mjeseca siječnja. Zato je pravilno 15. siječnja. Kao i npr. 14. veljače – jer se odnosi na 14. dan veljače. Pamtljivo, zar ne?
Jedna od najčešćih pogrešaka je i uporaba oblika akuzativa zamjenice koji, a on može biti koji i kojeg. Kojeg upotrebljavamo kada se odnosi na živo, npr. To je čovjek kojeg sam voljela. Oblik koji koristi se za neživo, npr. Ovo je dan koji ću uvijek pamtiti. Dakle, kojeg – živo, koji – neživo.
Ponekad krivo upotrebljavamo i povratno-posvojnu zamjenicu svoj. U hrvatskome se jeziku pripadanje subjektu i objektu označuje povratno-posvojnom zamjenicom svoj. Primjer: Popila sam svoju kavu, Pročitaj svoju poruku, Donijeli smo svoje odluke, Odnesite svoje knjige, a pogrešno je: Popila sam moju kavu, Pročitaj tvoju poruku, Donijeli smo naše odluke, Odnesite vaše knjige.
Pjevati ću ili pjevat ću? Jednostavno pravilo koje smo naučili još u osnovnoj školi. Ako infinitiv dolazi na prvo mjesto, nastavak –ti se krati: pjevat ću. Ako je na prvom mjestu nenaglašeni oblik prezenta pomoćnog glagola htjeti, infinitiv na -ti ostaje u punom obliku: ću pjevati. Iznimka su infinitivi koji završavaju na –ći. Bez obzira na redoslijed, infinitivni nastavak –ći se ne krati: ići ću, ću ići.
Ni ili niti? Sastavni veznik ni koristimo kada želimo povezati imenske riječi čiji sadržaj negiramo. Primjer: On nema ni kučeta ni mačeta. Sastavni veznik niti povezuje niječne rečenice i stoji uz glagole. Primjer: Niti ću mu se javiti, niti me on zanima.
Jedna od čestih grešaka je i uporaba riječi tijek i tok. Od imenice tijek tvori se vremenski prijedlog tijekom, odnosno označuje da se što proteže u određenome razdoblju. Stoga je pravilno: tijekom dana, tijekom razdoblja, a pogrešno je: tokom dana, tokom razdoblja. Riječ tok odnosi se na smjer toka, odnosno na riječni tok.
Kada se želimo nekome pisanim putem obratiti s poštovanjem, obratit ćemo mu se osobnom zamjenicom koja se piše velikim početnim slovom: Vi – pišem Vam, obraćam Vam se. To se pravilo primjenjuje samo kada se obraćamo jednoj osobi. Ako se obraćamo većem broju ljudi, osobnu ćemo zamjenicu vi napisat malim početnim slovom: vi – govorim vam, obraćam vam se.
Nadamo se da su vam ova pravila bila korisna. Naučite ovih deset pravila i time unaprijedite svoju komunikaciju s drugima.