IZVJEŠTAJ MAPPING MEDIA FREEDOMA: U EUROPI RASTE BROJ NAPADA NA NOVINARE

Nasilje upereno protiv novinara se povećalo za 13 posto u drugom kvartalu 2016. godine, pokazuju izvještaji platforme Mapping Media Freedom. Kao glavni razlog navodi se situacija u Turskoj koja se intenzivirala i prosvjedi koji su postali nasilni u svim zemljama – od Francuske do Finske.

Između 1. travnja i 30 lipnja 2016. mreži Mapping Media Freedom 18 dopisnika i drugih novinara podnijelo je 341 provjereni izvještaj o nasilju nad novinarima i ugrožavanju slobode medija, 13% više nego u prvom kvartalu 2016.

Platforma – zajednički poduhvat Europske federacije novinara (EFJ) i Reportera bez granica (RSF), financijski potpomognuta Europskom komisijom – osnovana je u svibnju 2014. da bi dokumentirala prijetnje medijskim slobodama u Europi.

Pokriva zemlje članice EU, Albaniju, Azerbajdžan, Bjelorusiju, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Island, Kosovo, Makedoniju, Norvešku, Rusiju, Srbiju, Tursku i Ukrajinu.

Prema podacima MMF-a, u drugom kvartalu 2016.:

– 2 su novinara ubijena
– potvrđeno je 60 incidenata s fizičkim ozljedama
– u 41 incidentu je pritvoreno profesionalno medijsko osoblje
– podneseno je 45 kaznenih i građanskih tužbi
– zabilježeno je 80 provjerenih izvještaja o zastrašivanju, što uključuje psihološko zlostavljanje, seksualno zlostavljanje, cyberbullying i klevetanje
– 15 puta je novinarski rad bio cenzuriran ili promijenjen
– u 73 incidenta je obustavljeno praćenje novinarske priče.

“Europa se smatra jednim od najsigurnijih područja na svijetu za novinare. No, puzajući autoritarizam čini ju sve neugodnijim mjestom za slobodno i sigurno djelovanje medija”, rekla je za Mapping Media Freedom Hannah Machlin, voditeljica projekta.

“Prijetnje ne dolaze više samo od uobičajenih sumnjivaca: 12 fizičkih napada s ozljedama se dogodilo u Francuskoj, a u određenom broju njih izgleda da su novinari bili meta policajaca.”

Dio novinara je postalo meta za vrijeme izvještavaja s demonstracija. “Novinari su, primjerice, uhvaćeni u procijep između nekih nasilnih prosvjednika i prakse policijske jake ruke, unatoč tome što često nose kacige ili nešto drugo što ih nesumnjivo identificira kao novinare. Ti incidenti nedvojbeno ukazuju na potrebu da se provoditelji zakona iz prvih redova obrazuju u čitavoj Europi“, rekla je Melody Patry, iz Indeksa o cenzuri.

Vraća se cenzura – novinari zaustavljeni u objavljivanju vijesti 73 puta

Prema podacima iz izvještaja, novinari i novinske kuće su zaustavljeni u objavljivanju vijesti 73 puta.

“Svjedoci smo ponovne pojave cenzure u svim oblicima“, izjavio je Ricardo Gutiérrez, glavni tajnik EFJ-a. “Vlasti, čak i u ‘dobroj staroj Europi’ ne prezaju od toga da blokiraju internetske stranice, zabranjuju publiciranju ili brane pristup novinarima. Građani moraju biti svjesni da imaju pravo na to da budu informirani i da se to pravo izigrava. Na to moraju misliti kad biraju političare.”

Platformi je prijavljeno podnošenje 45 kaznenih i civilnih tužbi. “Bitka za oslobađanje od zatvorskih kazni za delikte počinjene putem medija je nažalost još uvijek potrebna Europi i njoj susjednim zemljama”, rekao je Christophe Deloire, glavni tajnik RSF-a.

“U klimi straha i sumnjičavosti sudski progon novinara dobiva sve različitije oblike. Turske vlasti ponovo prizivaju antiteroristički zakon, zaštitu državnih tajni ili vrijeđanje šefa države te traže da se to kažnjava zatvorom da bi zatvorili više novinara”, kaže Deloire.

Čitav izvještaj možete pročitati ovdje.

Izvor: EFJ

Podijeli objavu
Prethodni članakŠvedski lideri online modne industrije na Weekend Media Festivalu
Sljedeći članakBernays: Pet vještina potrebnih za uspješno bavljenje odnosima s javnošću koje se uče na praksi
Hrvatsko novinarsko društvo utemeljeno je 18. prosinca 1910. godine, član je Međunarodne federacije novinara (IFJ) i broji preko tri tisuće članova. Ciljevi Hrvatskog novinarskog društva su: a) ostvarivanje profesionalnih interesa, etičnosti i slobode javnog izražavanja; b) promicanje Ustavom zajamčenih prava javnosti da bude izviještena o svim zbivanjima u društvu, te prava svake osobe na slobodu izražavanja, mišljenja i dostupnost svim javnim glasilima; c) čuvanje ugleda i dostojanstva profesije, d) zaštita novinara od samovolje izdavača i sprečavanje monopola; e) materijalna i socijalna zaštita novinara. Skupština je najviše tijelo upravljanja HND-om, koja bira predsjednika, Izvršni odbor, Nadzorni odbor, Vijeće časti i dio članova Upravnog odbora Fonda solidarnosti. Više možete pročitati na: www.hnd.hr//