Stručnjaci za odnose s javnošću prošli su tjedan posjetili Hrvatsku radioteleviziju u sklopu HUOJ-eva projekta Carpe Diem. Čak 56 PR-ovaca poželjelo je izravno vidjeti kako nastaje program i kako Hrvatska radiotelevizija komunicira s javnošću. Glasnogovornik i rukovoditelj korporacijskih komunikacija Hrvatske radiotelevizije Igor Ćutuk zaslužan je za fantastičnu organizaciju događaja.
– Drago mi je da vas mogu pozdraviti na Prisavlju, u zgradi HRT-a. Hvala vam što ste došli vidjeti što je to zapravo HRT, da to nije samo Dnevnik, Prvi i Drugi program, nego puno više od toga. Nama na HRT-u važno je poslati poruku da je naš jedini klijent javnost. Da ta javnost dobije potpunu, točnu i objektivnu informaciju – rekao je vršitelj dužnosti glavnoga ravnatelja Hrvatske radiotelevizije Siniša Kovačić. Projekt Carpe Diem osmislio je HUOJ kako bi se srodne struke još više povezale.
– Osnovni cilj je razmjena poslovnih profesionalnih iskustava i znanja te upoznavanje načina na koji korporativne komunikacije funkcioniraju u različitim poslovnim okruženjima. Ovaj Carpe Diem koji su organizirale Korporativne komunikacije na HRT-u na čelu s Igorom Ćutukom je dosad najuspješniji i najposjećeniji i sadržajno fenomenalno pripremljen. Sigurna sam za sve one koji su se odazvali da je izuzetno korisno vidjeti pozadinu tako velikog sustava kao što je radio i televizija – rekla je predsjednica strukovne organizacije HUOJ Aleksandra Kolarić.
Članovi udruge imali su priliku družiti se s Davorom Meštrovićem i Karmelom Vukov Colić i prisjetiti se emisija koje rado gledaju, a među najomiljenijima je „Dobro jutro, Hrvatska“.
– Komunikacije Hrvatske radiotelevizije tijekom posljednjih godinu dana ostvarile su nekoliko vrijednih projekata i unaprijedile dio svojega poslovanja koji se odnosi na komunikaciju o javnoj ulozi i zadaćama Hrvatske radiotelevizije, promociju programskih sadržaja te osobito komunikaciju s korisnicima. Danas smo te rezultate predstavili struci, odnosno članovima Hrvatske udruge za odnose s javnošću. Carpe Diem je projekt u kojemu možemo razmijeniti iskustva i situacije u kojima se nalazimo i učiti jedni od drugih – rekao je Igor Ćutuk. On je PR-ovcima približio čime se sve Hrvatska radiotelevizija bavi, a podsjetio je i na neke važne obljetnice tijekom dugogodišnje povijesti kuće (1926. osnovan je Radio Zagreb, a 1956. Televizija Zagreb).
Na pitanje što je njihova prva pomisao kad se spomene Hrvatska radiotelevizija, PR-ovci su Ćutuku odgovorili: Big band HRT-a, Dobro jutro, Hrvatska, Dnevnik, televizija, Đelo Hađiselimović… Hrvatska radiotelevizija, dodao je, mnogo je više od toga. To je neovisni javni medijski servis, a njegova je zadaća biti dostupan svima i biti u službi javnosti i građana. Hrvatska radiotelevizija dijelom je europske kulturne stečevine javnih medijskih servisa.
Osnivač je Republika Hrvatska, a osnivačka prava ima Vlada Republike Hrvatske, pa je Hrvatska radiotelevizija pravna osoba sa stutusom javne ustanove s javnim ovlastima. Sadašnji je ugovor s Vladom na snazi do kraja 2017. Hrvatska radiotelevizija složen je sustav koji je odgovoran javnosti i koji ima svoje jasno definirane zadaće. Kako je ujedno riječ i o najstarijoj regionalnoj medijskoj organizaciji, prigodnim videozapisom koji smo pripremali u povodu ovogodišnje 90. obljetnice postojanja Hrvatskoga radija i 60. obljetnice postojanja Hrvatske televizije željelo se istaknuti upravo važnost tradicije, javna uloga i inovativnost Hrvatske radiotelevizije, rekao je Igor Ćutuk.
Iako Hrvatska radiotelevizija nije korporacija u klasičnom smislu, naglasio je Ćutuk, ona također ima svoje misijske ciljeve i vrijednosti, a vrijednosti Hrvatske radiotelevizije sažete su u nekoliko pojmova: univerzalnost, neovisnost, izvrsnost, inovativnost, raznolikost i odgovornost prema javnosti.
Igor Ćutuk podsjetio je i na važne godine u povijesti kuće: Radio Zagreb bio je 1926. prva radiopostaja na području jugoistočne Europe. Manje je, naime, poznato da je tada tek 10 europskih država i 15 svjetskih država uopće imalo radiopostaje, rekao je Ćutuk i naglasio kako je radio tada značio prozor u svijet i bio pokretač inovativnosti i razvoja.
– Televizija Zagreb je 1956. među prvima na ovome području započela s emitiranjem televizijskog programa. Slogan Hrvatske radiotelevizije iz ovogodišnje obljetničarske kampanje je „Ono što pamtimo, ono što volimo“ jer je HRT tijekom duge povijesti svojim vrijednim sadržajima postao neizostavnim dijelom svakodnevnice i sastavnim dijelom našega odrastanja, oblikovanja, naših života. Vrlo je važna i 1991. godina jer se tada prvi put dogodio prekid programa nakon što je bombardiran odašiljač na Sljemenu. No, prekid je trajao svega četiri minute jer su inženjeri i tehničari Hrvatske radiotelevizije godinu dana stvarali mrežu alternativnih odašiljača kako se ne bi dogodio potpuni prekid programa i kako bi Hrvatska radiotelevizija nastavila prenositi istinu o Domovinskome ratu – rekao je Igor Ćutuk koji je 12 godina bio novinar, a posljednjih 8 godina je u odnosima s javnošću.
– Proučavajući literaturu o povijesti HRT-a fascinirali su me podaci o tome koliko su zaposlenici Hrvatske radiotelevizije tijekom godina uložili u svoju kuću, koliko su predani svojemu poslu te koliko je Hrvatska radiotelevizija oduvijek bila inovativna i pridonosila razvoju. U vrijeme Domovinskoga rata imali smo zaposlenike koji su bili duboko svjesni svoje uloge i značaja onoga što rade. To je bitno jer, ako nemate predane zaposlenike koji izgaraju za svoj posao i koji će dati tisuću posto na svojemu radnom mjestu, onda to nije to. Godinu dana kolege su izgrađivali alternativnu mrežu odašiljača kako se ne bi zaustavio program – rekao je Igor Ćutuk napomenuvši da je 1991. samo mali dio onoga čime je Hrvatska radiotelevizija pridonijela tijekom Domovinskog rata jer su njezini novinari, izvestitelji, snimatelji i brojni drugi zaposlenici dali velik doprinos u obrani Hrvatske.
– HRT-ov teletekst je krenuo u travnju 1990. I danas je vrlo čitan i posjećen. Kad, primjerice, trebamo priopćiti kakvo važno priopćenje ili sportski rezultat, korisnici nas znaju zvati i pitati gdje to mogu pronaći na teletekstu – kaže Ćutuk. Dodaje da je 2001. godine započeo s radom i međunarodni program „Glas Hrvatske“, jedan od bitnih kanala za međunarodnu promociju Hrvatske.
2015. pokrenuta je multimedijska usluga HRTi koja omoguće da u svakome trenutku korisnici gledaju i slušaju program na zahtjev i da više ne mogu reći da su nešto propustili.
– Na Hrvatskoj radioteleviziji je u ovome trenutku 2850 stalno zaposlenih u svim organizacijskim jedinicama. Što se financiranja tiče 90 % budžeta prikupi se od mjesečne pristojbe. U ovome trenutku Hrvatska radiotelevizija ima 1 219 729 obveznika mjesečne pristojbe, a godišnji prihod od pristojbe iznosi milijardu i 205 mlijuna kuna.
Taj novac ne odlazi isključivo Hrvatskoj radioteleviziji nego se cijeli niz sustava pokreće od sustava pristojbe: 59,4 % od tih sredstava troši se za proizvodnju radijskih i televizijskih programa i glazbe, 22,5 % odlazi na održavanje Hrvatske radiotelevizije, Odašiljači i veze primaju 7,8 % tih sredstava, za HAVC i druge zakonske naknade poput Fonda za pluralizam medija, HDS, ZAMP i HUZIP odlazi 8,4 %, a na poreze odlazi 2 % sredstava.
Brojni sadržaji na radijskim komercijalnim postajama također nastaju zahvaljujući pristojbi jer dio novca od mjesečne pristojbe odlazi u Fond za pluralizam medija pri Agenciji za elektroničke medije koja odobrava sredstva za emisije javnoga sadržaja u komercijalnim medijima. Hrvatska radiotelevizija, dakle, prikuplja sredstva od mjesečne pristojbe, ali dio tih sredstava distribuira dalje – kaže Igor Ćutuk.
Dokumenti koji uređuju poslovanje i rad Hrvatske radiotelevizije su Zakon o Hrvatskoj radioteleviziji i Ugovor između Hrvatske radiotelevizije i Vlade Republike Hrvatske. Trenutačno je na snazi ugovor koji vrijedi do 31. prosinca 2017. s aneksom potpisanim u studenom prošle godine. Svojevrsno kućno pravilo je Statut Hrvatske radiotelevizije, kojim su određena i temeljna tijela Hrvatske radiotelevizije: Glavni ravnatelj, Ravnateljstvo, Nadzorni odbor i Programsko vijeće.
Glavni ravnatelj: njega temeljem Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji imenuje Hrvatski sabor na mandat od 5 godina. Trenutno je u postupku javni natječaj za izbor glavnoga ravnatelja i očekuje se da će postupak biti gotov do jeseni.
Ravnateljstvo čine glavni ravnatelj i ravnatelji četiriju ustrojbenih jedinica: Programa, Produkcije, Tehnologije i Poslovanja. Ova podjela je ključna izmjena koja je uvedena prije nekoliko godina i koja je zamijenila klasičnu podjelu na Hrvatski radio, Hrvatsku televiziju i Glazbenu proizvodnju.
Nadzorni odbor: propisano je da ima pet članova: četiri člana imenuje Hrvatski sabor, a jedan je član iz redova zaposlenika. Nadzorni odbor trenutno je uključen u postupak izbora glavnoga ravnatelja.
Programsko vijeće sastavljeno je od 11 članova – 9 članova imenuje Hrvatski sabor, a 2 člana su predstavnici novinara i kreativnoga osoblja.
Sustav je složen i ne odnosi se samo na ove četiri skupine nego je mnogo širi. Komunikacije HRT-a su izravno odgovorne glavnom ravnatelju.
Hrvatski radio ima tri nacionalne radiopostaje, osam regionalnih radiopostaja i jednu međunarodnu radiopostaju. Radio je rado slušan, osobito u jutarnjim terminima. Ljudi očito imaju ponovno imaju potrebu čuti ljudski glas i živu komunikaciju. Na našim regionalnim radiopostajama njegujemo raznovrsnost dijalekata.
Hrvatska televizija ima četiri nacionalna televizijska programa te međunarodni program za iseljeništvo.
Raduje nas što je cjelodnevni informativni program uživo, Studio 4, sve popularniji među gledateljima. Profilirao se u pravi informativni kanal i mjesto na kojemu se često traže informacije o aktualnim dnevnim zbivanjima i koje prate i kolege novinari te poslovna javnost.
Novi mediji sve su prisutniji od prošle godine kad je zabilježen porast posjećenosti HRT-ove mrežne stranice. Broj posjetitelja porastao je s 200 tisuća na 400 tisuća posjeta.
Inače, Hrvatski radio jedan je od najvećih promotora hrvatske glazbe i kulture u svijetu.
Komunikacije HRT-a podijeljene su u četiri cjeline:
Službu za unutrašnje komunikacije, Službu za vanjske komunikacije, Službu za promociju programskih sadržaja i Kontaktni centar. Ukupno je zaposleno 18 osoba – 9 u Kontaktnome centru i 9 u temeljnim službama, a imamo i suradnika za posebne projekte, kolegu Jánosa Römera.
Komunikacije Hrvatske radiotelevizije organiziraju i posjete Hrvatskoj radioteleviziji, a u našim prostorijama djeluje i povjerenik za korisnike usluga Hrvatske radiotelevizije Zvonimir Šeb.
Kontaktni centar je vrlo aktivna jedinica unutar Komunikacija Hrvatske radiotelevizije. Prošle godine zaprimio je i obradio približno 4000 elektroničkih upita i 3200 telefonskih poziva. Najčešće je riječ o pitanjima povezanima s mjesečnom pristojbom.
Bitan dio promocije Hrvatske radiotelevizije su i organizirani posjeti osnovnih i srednjih škola. Hrvatsku radioteleviziju tijekom prošle je godine obišlo približno 8000 posjetitelja u okviru 300 organiziranih posjeta.
Hrvatska radiotelevizija u regiji ima velik ugled. Primjerice, kad je novinar Zoltan Kabok poslan izvješćivati o krizi u Makedoniji, tamošnji su mediji s velikim zanimanjem zabilježili da je kolega Kabok u Makedoniji i da izvješćuje o krizi u njihovoj državi.
Hrvatska radiotelevizija u suradnji s Hrvatskom elektroprivredom uskoro će predstaviti i vrijednu ekološku inicijativu pod nazivom „Zelena energija“. Želja je početi među medijima i cjelokupnom javnošću aktivnije poticati društveno odgovorno poslovanje jer društvena odgovornost uključuje i odgovornost prema javnosti i društvu u cijelosti. Hrvatska radiotelevizija prvi je korisnik zelene energije u medijskoj industriji od 2013. godine.
Simpatični meteorolog Zoran Vakula, voditeljica Dnevnika Marta Šimić Mrzlečki, sportski novinar Ante Brkljačić i Igor Ćutuk PR-ovcima su pokazali kako je voditi Dnevnik u najsuvremenijem studiju, a koje su još zanimljivosti otkrili, pogledajte u videu:
