Na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta održanoj 16. srpnja glavna kandidatkinja Ursula von der Leyen izabrana je za predsjednicu Europske komisije. Za nju su glasala 383 zastupnika što je vrlo tanka većina budući da joj je za izbor bilo potrebno 374 glasa. Protiv Ursule von der Leyen glasovalo je 327 zastupnika, uz 22 suzdržana što samo govori o borbi koja se vodila u Europskom parlamentu. Također, početkom srpnja izabran je i novi predsjednik Europskog parlamenta, David Sassoli te novi članovi odbora nakon neizvjesnih i dugih pregovora.
Proteklo razdoblje prošlo je u znaku novoizabranih članova Europskog parlamenta koji su pokušavali izgraditi i ojačati svoje političke saveze, što im nije bio nimalo lak zadatak budući da dvije najveće stranke, EPP (Europska pučka stranka) i S&D (Progresivni savez socijalista i demokrata), po prvi puta od 1979. godine nisu mogle samostalno sastaviti većinu. Značajan dio njihovih mjesta preuzeli su liberali, zeleni i euroskeptici, a velik je broj i onih koji nisu vezani ni uz jednu političku opciju. Po prvi puta omjeri snaga su tako raspoređeni da više opcija ima određenu moć, ali nitko nema nadmoć za donošenje zakonodavnih odluka iz čega je u konačnici proizašlo odbacivanje modela spitzen-kandidata i odabira kompromisne opcije Davida Sassolija (S&D) na dvije i pol godine.
Nakon dugih pregovora oko preraspodjele ključnih europskih pozicija, nameće se i pitanje kako će se novi euro-parlamentarci snaći u svojim novim ulogama i hoće li njihovo neiskustvo usporiti rad Parlamenta. Dočekala su ih mnoga važna pitanja kao što su migracije, klimatske promjene, ali i politički i ekonomski odnosi s velesilama poput Sjedinjenih Američkih Država, Rusije i Kine. Možda najveći od svih problema, Brexit, obilježit će jesen buduću da se očekuje mnogo anti-EU retorike i prekid rada britanskih zastupnika u Parlamentu. Ovog trenutka izgledno je za očekivati kako će breme Brexita dočekati hrvatsko predsjedanje Europskom unijom početkom iduće godine.
Nesumnjivo je da će novi, šaroliki sastav Europskog Parlamenta utjecati na politiku EU i možda je odvesti u posve novom smjeru. Do tada, promjenama na razini svake članice pozabavio se i Graylingov ured u Bruxellesu koji je s Graylingovom mrežom ureda diljem EU, uključujući i Hrvatsku, pokrenuo projekt TheEULobby. To je Graylingova platforma čiji je cilj pružiti naše uvide u europsku politiku i to ne samo iz Bruxellesa već i iz svih EU zemalja članica. Platforma je izvor svih informacija fokusiranih na glavne kandidate u EU Parlamentu, lokalne izbore te političke trendove kao i lokalna nagađanja oko izbora. Zbog svega toga i niza drugih čimbenika, 2019. godine osvojili smo SABRE EMEA nagradu Public Affairs Consultancy of the year.
U posljednjem pregledu za izbor novih 28 povjerenika pri Europskoj komisiji pružen je osvrt na kandidate članica i kakve političke posljedice ima izbor svakog od njih. TheEULobby je zamišljen kao platforma koja pruža vijesti, osvrte i analize koje pripremaju stručnjaci agencije Grayling iz svake zemlje EU članice. Donosi najvažnije detalje rezultata izbora svih 28 članica Europske unije, što klijentima i ostalim zainteresiranima može pomoći u pripremi i planiranju poslovanja za sljedećih pet godina.
Hrvatski europarlamentarci pri samom vrhu po korištenju društvenih mreža
