Pišu: Nella Mandić i Tihana Ela Kružić Odjel analiza medija
“Drugo lice priče s naslovnice”
Udarne vijesti najkonzumiranijih medija
Povremeno pretraživanje i analiziranje naslovnica najkonzumiranijih dnevnih novina, kao i središnjih dnevnika nacionalnih televizija, smatramo bitnim kako bismo vidjeli interes medija za pojedine teme, procijenili prioritete uređivačke politike i naslutili sadržaj koji prodaje medij odnosno zadržava pažnju konzumenta. Što prodaje ili ne prodaje pojedini medij? Postaje li priča kojom se prodaje medij važna? Postaje li pričom dana, mjeseca, godine? Pogledajmo koji su sadržaji određeni kao prioriteti!
Analiza obuhvaća mjesec listopad 2013. Kriterij za odabir medija bio je njegov doseg i potencijal utjecanja na javno mnijenje, to jest čitanost/gledanost istih (prema istraživanju agencije De facto produkcija iz Zagreba). Po ovom kriteriju izabrali smo tri dnevne novine (24 sata, Večernji list i Jutarnji list) i tri središnje informativne emisije nacionalnih TV kuća (Nova TV, HTV 1 i RTL).
Bilježili smo koja je PRVA VIJEST koja otvara televizijske informativne emisije. Kod tiskovina smo zabilježili UDARNE VIJESTI koje su zauzimale čitavu naslovnicu ili su bile najuočljivije (fotografijom, bojom, fontom, podlogom ili veličinom), što znači da traže i zadržavaju pažnju publike.
Prema ovim kriterijima zabilježili smo ukupno 45 različitih tema koje su plasirane bilo kao udarne (tisak) bilo kao prve vijesti (središnji TV dnevnici).
Večernji list uglavnom kao udarne plasira teme vezane za rad Vlade RH, odnosno bave se dnevnopolitičkim temama. Ukupno 40posto udarnih tema slijedi odmah na drugoj stranici. Udarnim temama s naslovnice uglavnom se posvećuje najviše do jedne stranice.
Naslovnice Jutarnjeg lista vole afere. Tako u listopadu čak 50posto naslovnica pokušava pridobiti čitatelje pozivajući ih da pročitaju sadržaj vezan uz afere: HAC, HGK i Inu i MOL. Promatrajući smještaj objava s udarnim temama s naslovnica došli smo do podatka da ukupno 97posto ovih tema slijedi dublje u izdanju, a ne na drugoj stranici kako bismo očekivali. Udarnim temama količinski posvećuje se najviše do dvije stranice.Politikom je pokriveno 40posto sadržaja.
Kada govorimo o 24 sata, onda je doista potrebno ovaj medij promatrati sam za sebe. Dok Jutarnji i Večernji list možemo uspoređivati čak i formatom, 24 sata je specifičan i sadržajem i formatom. S obzirom na nakladu i broj konzumenata u ovoj ga analizi nikako nismo mogli zanemariti jer je zapravo rekorder.
24 sata kao udarne plasira priče iz crne kronike, razne lijepe ili tragične životne sudbine, a često “udarno” oglašavaju svoje besplatne priloge unutar izdanja. Samo 13posto tih priča slijedi odmah na drugoj stranici, a posvećuje im se manje od stranice (podsjećamo da ova tiskovina izlazi na manjem formatu od ostale dvije razmatrane tiskovine). Tako se 50 posto naslovnih tema odnosi na crnu kroniku, 47posto na sport, zabavu i drugo, dok se samo 3posto naslovnica posvećuje politici.
Središnje televizijske kuće daju značaj aferama koje su u listopadu najčešće bile prve vijesti koje su otvarale emisije. Zanimljivo je istaknuti da su TV kuće kao prvu vijest plasirale i nešto vanjske politike (posjeti predsjednika Josipovića), te ćirilicu u Vukovaru.
Nova TV započinjala je svoju središnju emisiju s najviše različitih tema (njih 18), dok su HTV i RTL imali podjednak broj različitih prvih tema (14 na HTV- u i 13 na RTL-u ).
Dnevnik HTV 1 je najviše puta otvorila “afera HAC“, dok je Dnevnik Nove TV najviše puta otvarala tematika vezana uz rad Vlade RH. RTL Danas u listopadu je najviše puta započeo svoju emisiju s temom ćirilice u Vukovaru.
Gospodarstvo je kao udarna vijest plasirana jako malo. Prema analiziranim medijima gospodarstvo nije tema koja bi trebala plijeniti pažnju čitatelja ili otvarati središnji dnevnik. Afere HAC i HGK su svakako priče koje su mediji plasirali kao udarne u listopadu. Zašto više prostora na naslovnicama i kao prve vijesti nisu teme iz gospodarstva, vrlo je znakovito. S obzirom na to da se nalazimo već petu godinu u recesiji – ili nema privlačnih tema ili je možda bolje i ne spominjati. Ili je možda nešto treće?!
Zanimljivo je primijetiti da se kao udarne teme gotovo uopće ne plasiraju teme s područja kulture, obrazovanja, zdravlja. Nameće se dvojba – bi li te teme prodale manje novina, odbile gledatelje ili se smatra da one nisu ni zanimljive niti potrebne medijskoj publici? Bi li mediji povećali konzumaciju da na svojim naslovnicama pozivaju više na razmišljanje nego na zabavu?
Analize udarnih vijesti najkonzumiranijih medija radimo povremeno, „ad hoc“ i dostupne su za javnost besplatno. Svoj primjerak možete naručiti na analize@pressclip.hr ili FBstranicama. Posjetite nas i na našoj internetskoj stranici www.pressclip.hr ili nas možete pratiti i ovdje na portalu PRglas.
