U razgovorima često čujemo kako neke osobe s istim znanjem i vještinama bolje uspijevaju u radnom okružju od njima sličnih, imaju bolja primanja, bolje odnose s nadređenim, pojavljuju se u medijima ili bez problema pronađu još bolje radno mjesto. U tom slučaju diskusija često završi komentarima da ta osoba ima bolja poznanstva, uglednije roditelje ili rodbinu, vezu, sponzora ili karizmu. To može i biti točno, no uspješne osobe vješto ulažu u vlastite odnose s javnošću, što znači da kontinuirano upravljaju komunikacijama s ciljanom javnosti.

Najkraća definicija marketinga je kreiranje potražnje za proizvodima i uslugama, ali organizacijama, idejama i osobama.

Marketinška koncepcija

Danas sve više govorimo o kreiranju marketinških strategija i razmišljamo o viziji poslovanja u budućnosti, jer ne možemo kontrolirati razvoj događaja na tržištu. M. Kami je rekao da sudbina nije u našim rukama; ona je u rukama neracionalnih potrošača i društva: „Promjene u njihovim potrebama, željama i zahtjevima reći će vam kamo trebate ići…”. To znači da sami menadžeri moraju osjećati puls promjene svakog dana, stalno. Moraju imati izraženu znatiželju, promatrati događaje, analizirati trendove, tragati za pokazateljima i pretvarati te pokazatelje u prilike.

Današnje poslovanje zahtijeva razvijanje dugoročnih partnerskih odnosa s klijentima, dobavljačima, poslovnim partnerima i suradnicima. Cilj je takve komunikacije kreirati i prilagoditi komunikacijski miks ciljanoj javnosti. U tom odnosu važno je graditi povjerenje koje je posljedica pouzdanosti, kompetentnosti, poštenja i dopadljivosti.

Identitet proizvoda ili osobe

Međutim, u praksi većina ljudi o sebi ne može izdvojiti nekoliko pozitivnih osobina po kojima hoće da ih se prepoznaje. Ponekad je razlog skromnost, jer smo naučili da je pristojno prepustiti drugima da prosude kakvi smo i pohvale nas. Međutim, neki često i ne znaju što bi rekli. Ako o sebi razmišljamo kao o proizvodu ili usluzi, onda moramo znati svoje prednosti i nedostatke, odnosno opisati svoju „ponudu“ na tržištu. Ako sami ne definiramo svoj identitet, odnosno ono kako se ponašamo na poslu ili u društvu, kako se odnosimo prema drugima, kako komuniciramo ili radimo, ne možemo očekivati od drugih da nas prepoznaju i pohvale. Ako je riječ o proizvodima i uslugama, ne možemo prepustiti potrošačima da sami stvore sliku o njima, već kreiramo marketinšku strategiju kojoj je cilj uspješno pozicioniranje u mislima potrošača.

Kada govorimo o odnosima s javnošću, u praksi se često smatra da je to samo nužno „pakiranje“ nečeg nekvalitetnog ili prosječnog, a još uvijek vlada i mišljenje da kvaliteta ne treba promociju. Međutim, i kvalitetni proizvodi i usluge trebaju promotivne aktivnosti, a uspješne tvrtke to itekako znaju i kontinuirano ulažu u odnose s javnošću. Isti slučaj bi trebao biti i s osobama, odnosno ljudima koji žele „biti prvi u nečemu“ u svojoj djelatnosti, poslu ili sredini. Uspjeh je moguć jedino ako uz kvalitetan sadržaj ide i odgovarajuća promocija, jer neistinite tvrdnje budu brzo otkrivene, a tržište rijetko prašta takve greške. Danas je vjerodostojnost na cijeni, jer nitko nikome više ne vjeruje.

Jedinstvenost ponude na tržištu

Svaki proizvod i usluga moraju ponuditi jedinstvenost na tržištu i pokazati da su u nečemu najbolji. To može biti kvaliteta, brzina isporuke, atmosfera na prodajnom mjestu, širina asortimana, atraktivan dizajn i slično. Ako govorimo o osobama koje ulažu u svoj imidž, vlastito kreiranje slike o sebi je polazišna točka iz koje ostale osobe zaključuju o vama.

Danas prosječnost više nije dovoljna, jer su takve tvrtke i proizvodi prvi na udaru u vremenu krize. Karl Pilsl je analizirao 150 000 njemačkih poduzeća koja su bankrotirala i zaključio: „Jednostavno imamo previše sličnih tvrtki koje zapošljavaju slične zaposlenike sa sličnim obrazovanjem i koji obavljaju slične poslove. Uz to imaju slične ideje, proizvode slične stvari po sličnim cijenama i slične kvalitete“. Ako poduzeće pripada toj skupini, može očekivati zaista tešku budućnost u vremenu potpunog gubitka solidne sredine u kojoj se u prošlosti moglo jako lijepo živjeti i poslovati.

Turbulentno tržište i zahtjevni klijenti više ne cijene površnost i prosjek, već žele veću korist za sebe, žele ostvariti svoje želje, riješiti problem i slično. U tome im ne mogu pomoći osrednji proizvodi i usluge, jer za sebe žele samo najbolje.

Deset malih, ali važnih koraka

Kako biste ostavili pozitivnu sliku o sebi, važno je kontinuirano činiti sljedeće:

1. Svakodnevno se ponašajte i radite onako kako biste željeli da vas prepoznaju i pamte. Ne činite ništa zbog čega vam može biti neugodno ili čega se u budućnosti možete sramiti. Biti izvrstan znači stvoriti naviku, jer smo ono što stalno činimo i kako se ponašamo.

2. Pohvalite svoj napredak i proslavite vlastiti uspjeh kako biste se motivirali za daljnji napredak i usavršavanje. Često očekujemo motivaciju  nadređenih ili naše sredine, no s obzirom na situaciju na tržištu, od svake osobe se očekuje samomotivacija.

3. Razmišljajte o odnosu prema sebi. Ako biste sve ono što činite sebi, vrlo rado učinili i najboljem prijatelju, na dobrom ste putu. Međutim, ako se prema sebi ne odnosite s poštovanjem, ne možete očekivati da to čine drugi. Sjetite se da nećete govoriti loše niti se odnositi loše prema proizvodu ili usluzi koju želite prodati zahtjevnom kupcu.

4. Prenesite poruku o vlastitom poslu kao najboljem, kao poslu kojim se ponosite i koji možete prezentirati u najboljem svjetlu, jer to doista i mislite. Drugi ljudi moraju imati dojam da vi ne biste ni radili posao koji vam nije ugodan, niti predstavljali tvrtku čije vrijednosti ne podržavate. Ako se vrijednosti poduzeća kose s vašim vlastitim uvjerenjima, nije realno očekivati da ćete biti uspješni u tom poslu.

5. Privucite pozornost tako što ćete dati više od onoga što od vas očekuju, bilo da je riječ o poslodavcu, klijentu ili poslovnom partneru. Oduševljenje ljudi ćete izazvati samo ako nadmašite njihova očekivanja. Budite spremni i kreativni, jer jedino tako možete ponuditi nešto jedinstveno.

6. Probudite entuzijazam u sebi i pokažite ga, jer on gradi čvrstoću odnosa u kojem će vam ljudi iz vaše radne sredine vjerovati. Jeff Bezos je to lijepo slikovito opisao: „Svoje kupce smatramo gostima pozvanim na zabavu, a mi smo im domaćini. Naš je svakodnevni posao da svaki važni aspekt njihovog iskustva činimo malo boljim. Ako im pružite sjajno iskustvo, kupci će jedni drugima pričati o tome.“.

7. Otkrijte kakav imidž želite širiti i što želite postati te prepoznajete li osobe koje su već onakve kakvima vi želite biti. Analizirajte način na koji te osobe razmišljaju, rade ili razgovaraju te razmislite na koji način možete usvojiti pozitivne navike i na njih skrenuti pozornost drugih.

8. Razmislite o sebi kao ponudi na tržištu. Svaka ponuda dolazi u određenom pakiranju, a u slučaju osoba to je njegovanost, odjeća, cipele, šminka, frizura i slično. Vanjska slika mora biti ona koju želimo poslati „prema vani“, no pakiranje ne znači ništa ako sadržaj ne podržava ono što želite „prodati“.

9. Kao što tvrtke brinu o osjećajima klijenata i kupaca, tako i osobe moraju brinuti o osjećajima i očekivanjima ljudi oko sebe koji su njihova ciljana javnost. Naučite slušati druge i pustite ih da vam kažu što očekuju od vas ili suradnje. Nismo naučeni na slušanje pa često želimo govoriti ili prezentirati sebe bez da saznamo što druga strana od nas očekuje. Aktivnim slušanjem sprječavate nesporazume, gradite odnose, postavljate prava pitanja i olakšavate komunikaciju. Drugi će to cijeniti, a vi ćete biti uspješniji u komunikaciji.

10. Ne zaboravite da svakodnevno tisuće ljudi pokušava prodati ono što i vi. Promijenite svoje ponašanje i razmislite o usavršavanju, ali ipak ne pokušavajte postati robot koji svakodnevno „mantra“ tehniku autogenog treninga, prakticira vježbe s NLP-a ili čini nešto drugo što ga sputava. Ipak ste neponovljivi i jedinstveni u svemiru pa to i ostanite!

Ono smo što stalno iznova činimo. Izvrsnost, dakle, nije jedan postupak, nego navika. (Aristotel)

Kombinacije izvanjske sreće i osobnog htijenja koje pridonose uspjehu – beskrajne su. (Jeff Grout & Lynne Cuury)

Podijeli objavu
Prethodni članakKako pisati za PRglas
Sljedeći članak„KOLIKO JE OGLAŠAVANJA PRIKRIVENO?!“
Dr. sc. Elvira Mlivić Budeš je konzultantica za razvoj poslovnih vještina u Filaksu, voditeljica Katedre za ekonomiju i predavačica marketinških kolegija na Visokom učilištu Algebra. Diplomirala je i magistrirala na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, a titulu doktorice znanosti stekla je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Nakon pozicija u srednjem menadžmentu različitih organizacija, odlučuje se za poduzetničku avanturu i već 15 godina uspješno vodi dvije organizacije. Autorica je brojnih priručnika, kolumnistica u časopisima i na portalima. Vjeruje da svatko može postati ono za čim čezne. Nije joj cilj postati uzor ili primjer, već koristan putokaz na putu prema uspjehu.