Community managment odavno je prestao biti trend i postao potreba. Jedan od pionira na tom području u Hrvatskoj zasigurno je Željko Riha,
odnosno popularnije @zriha. Za sebe prvenstveno voli reći da je geek. Nadalje, on je bloger, community manager, PR-ovac i marketing guy. Stavljen je u top 60 najutjecajnijih social media korisnika u regiji. Društvenim mrežama i OSJ-om bavi se nekoliko godina i u tom razdoblju uspješno je savjetovao razne domaće i međunarodne kompanije. Bio je gost nekoliko konferencija, kao i član VIDI WEB TOP 100 žirija u kategoriji blogova i community servisa. Trenutno radi na poziciji Content & Community Manager u domaćem startupu Farmeron Inc. Pokretač je i vlasnik portala/bloga www.mobile-place.info i uspješno piše osobni blog na www.zeljkoriha.com.
Kako izgleda jedan radni dan community managera?
Farmeron je kao produkt vrlo specifičan jer se radi o B2B programskom rješenju u cloudu za farmere. Trenutno najviše pažnje pridajem našem Twitter accountu i blogu, Facebook nam je stavljen kao osnovni komunikacijski alat, a puno nade polažem i u YouTube te LinkedIn na kojem imamo dosta uspješan company profile. Zanimljivo je kako farmerske zajednice u SAD-u, Velikoj Britaniji i Australiji jako drže do društvenih mreža, pa nije rijetkost da imamo kvalitetne i vrlo produktivne konverzacije na Twitteru. Samo primjera radi, za članak na CNN Money, novinarka nas je kontaktirala putem Twittera.
Smatrate li kako je community management dio OSJ-a?
Ne bih se složio da je dio OSJ-a, već rođak OSJ-a. Community management uključuje komuniciranje s internetskom zajednicom koja ne mora uvijek sačinjavati njegove korisnike već i novinare. Stoga community management mora vrlo usko surađivati s OSJ-om i po komunikacijskom planu koji OSJ i community management zajedno slože. Jedna loša objava na društvenim mrežama može pokrenuti lavinu negativnih medijskih natpisa, a da to osoba zadužena za OSJ niti ne zna. To treba izbjegavati.
Možete li navesti primjere najbolje prakse hrvatskih tvrtki na društvenim mrežama?
Hrvatske tvrtke koje najbolje plivaju u vodama društvenih mreža su zasigurno telekomi. Imao sam osobnog iskustva s postavljanjem Amis Telekoma na društvene mreže, što je izazovno i ponekad vrlo teško, no učinak rada se odmah osjeti. Izdvojio bih zasigurno BonBon u tom segmentu koji je vrlo dinamičan i kvalitetan te pokriva sve društvene mreže. Također, izdvojio bih Diners Club koji kroz domaću agenciju radi vrlo kvalitetno svoj posao. Izdvojio bih i projekt koji sam započeo, ali više ne radim aktivno, a to je obiteljsko gospodarstvo Pčelarstvo Radošević.
Možete li ukratko usporediti CM domaćih i svjetskih vodećih brandova?
Razlika je očita u predstavljanju on-line teama. Svjetski brandovi vode personaliziranu komunikaciju, otvaraju se prema javnosti i točno se zna tko radi komunikaciju. Otvoreno i iskreno igraju i to je jedini ključ uspjeha. Ono što je najvažnije je da slušaju korisnike. Ono što je još važnije, svaki korak koji rade na društvenim mrežama se mjeri, a kod nas se i dalje sve mjeri u broju fanova, lajkova i followera, a ne u novcu.
Gdje vidite najveći prostor za napredak?
Postoji nedostatak autentičnog sadržaja i ono najvažnije, u dugom vremenu za odgovore. To je najveći problem. Ne ispunjuju očekivanja koja mi kao korisnici od njih očekujemo. Ne slušaju korisnike i zato ne daju sadržaj koji je nama vrijedan. Informacije su sve, a to mnogi zaboravljaju. Ono što često kažem na edukacijama, nemojte objavljivati ono što i sami ne biste pročitali. Budite iskreni, budite ljudski i svoji. Community nisu imaginarna bića, to su ljudi baš kao i vi, dajte im informacije, pitajte ih za mišljenje i igrajte se s njima.
Čini li Vam se da Vlada kvalitetno komunicira na društvenim mrežama?
Ova Vlada je vrlo zatvorena Vlada i iako je prisutna na društvenim mrežama i dalje nema odnose s javnošću. Što se tiče društvenih mreža, u okviru njihovih ovlasti, posao se radi izvrsno, no problem je što oni nemaju ovlasti i vjerujem da je tu problem između proaktivnosti on-line teama i vrlo lošeg i sporog sustava unutar ministarstava. Ako ništa drugo, barem mogu osjetiti bilo on-line Hrvatske u brojci od preko 60.000 ljudi, a to je nešto što se ne može zamijeniti drugim alatima. Vidjet ćemo kako će se ova tradicija nastaviti s drugim Vladama koje će biti izabrane i tek onda ćemo moći izvući neke zaključke.
Svako toliko čujemo za postojanje još neke društvene mreže, one postaju sve specijaliziranije. Možete li nabrojiti na kojim je društvenim mrežama prisutnost za tvrtke must i zašto?
Ovisi koga želite pronaći, koji su to korisnici. Primjerice, ako idete u Rusiju, onda tamo Facebook koristi svega 6 milijuna ljudi. Domaću društvenu mrežu V-kontakte koristi preko 100 milijuna ljudi pa bih vam preporučio V-kontakte. Ako imate B2B produkt, preporučio bih dobar LinkedIn company profil i oglašavanje na toj društvenij mreži i ako ste još k tome kvalitetni u sadržaju, vođenje korporativnog bloga je nešto o čemu trebate razmisliti. Imate li nešto dinamično ili vrijedno objašnjavanja, ne zaboravite na YouTube. Twitter je postao vrlo vrijedan i potreban komunikacijski alat, priključite mu se! Kao naravno i Facebook – najveća društvena mreža. Prvo bih savjetovao tvrtkama da kreiraju komunikacijski plan, definiraju KPI-jeve, odluče koliko su spremne odlučiti, osluškuju društvene mreže i tek onda im se priključe. Nisu sve društvene mreže za sve, niti su svi za društvene mreže.
Autor: Andrea Šalinović
