Vječito je pitanje – koliko bi umjetnici ili korporacije zapravo vrijedile bez ‘dobre riječi’ u medijima, reklame ili javno promoviranog renomea. Odgovor je pokušao dati slavni grafiter Banksy koji je umjetničkom instalacijom dao eksplicitno tumačenje ove teorije.

Banksy je u centru New Yorka postavio svoje radove na štand bez potpisa i reklame, a kao prodavača je angažirao starijeg gospodina. Cijena je bila u skladu s porukom instalacije – bagatelna (60 dolara – oko 330 kuna) i do tisuću puta jeftinija od najjeftinije prodajne cifre.

Eksperiment se nakon sedam sati posve isplatio – radove je kupilo svega troje ljudi. Banksy je zar60adio 420 dolara prodavši osam umjetnina čime je svaki od njih postao bogatiji za najmanje 50.000 dolara vrijedna djela. Kako je projekt snimljen, jasno je da prodavač ne bi uspio prodati slike da se nije cjenkao i spuštao cijenu do 50 posto.

Najbolje je prošao kupac iz Chicaga kao treća i posljednja mušterija jer je kupio četiri rada za ‘zidove nove kuće’ te je profitirao za stotinjak tisuća dolara. Banksy je ovom instalacijom napravio dvostruki efekt – dokazao je kako i najpoznatiji umjetnici ne vrijede gotovo ništa bez dobre reklame, a ujedno je i sam sebe izreklamirao na gotovo besplatan način. Naime, nakon ove akcije umjetnik je nastavio slikati na ulici u prosjeku po jedno novo djelo dnevno, a tisuće znatiželjnika želi kupiti njegove umjetnine po jeftinim cijenama. Naravno, Banksy se odlučio na opciju da više neće ponavljati ovakve instalacije.

 

Podijeli objavu
Prethodni članakAgencija Integralni marketing i komunikacije pridružila se Bernays timu
Sljedeći članakBudućnost regionalnih komunikacijskih agencija
Ratko je autor, novinar i urednik portala Nexus-Svjetlost. Dolazi iz Slavonskog Broda, a trenutno živi u Zagrebu zbog posla i ostalih profesionalnih obaveza. Prvu knjigu 'Svjetske misterije i tajne' napisao je još davne 2006. dok trenutno dovršava 'Subliminalne poruke i manipulacija kroz medije i marketing', što dovoljno precizno govori koji su mu interesi vezani uz PR. Iako nije direktno vezan uz odnose s javnošću, bavi se analizom istih i usporedbom sa svjetskom praksom. U slobodno vrijeme piše pjesme, romane, osvrte o filmovima, organizira putovanja i radi na dokumentarnom filmu. Na život gleda kao na vrtuljak - vozio sporo, brzo ili neujednačeno - uživa u njemu punim plućima!