Strategija razvoja Babine Grede utemeljena je na održivom gospodarstvu, primjeni inovativnih tehnologija, pametnoj poljoprivredi, razvoju kontinentalnog turizma i uključivanju građana treće dobi u što više aktivnosti.
Općina Babina Greda odabrana je između 734 kandidata iz 25 država članica Europske unije koji su sudjelovali na natječaju u europskom projektu „Pametne ruralne zajednice“ (www.smartrural21.eu/villages) kao hrvatska lokacija na kojoj će se demonstrirati primjena pristupa pametnog sela u razvoju ruralnih područja. Cilj projekta, koji će trajati tri godine, je steći iskustva koja bi mogla biti važna za podršku tom pristupu u okviru ostvarenja Zajedničke poljoprivredne politike EU. Odabrana mjesta kandidati će uz pomoć stručnjaka te putem međusobnih studijskih posjeta razviti strategiju pametnog sela i započeti s implementacijom odabranih aktivnosti.
Pet smjerova, 45 projekata
Babina Greda je jedina općina u Hrvatskoj koja je prošla na tom posebnom natječaju Europske komisije, u, kao što se vidi iz broja prijavljenih kandidata, iznimno jakoj konkurenciji, zajedno s još petnaest općina iz drugih zemalja Europske unije. Uspjeh na tom natječaju toliko je osokolio općinski tim u Babinoj Gredi, predvođen načelnikom Josipom Krnićem i pročelnikom Tomislavom Kopićem, da je svoju strategiju razvoja u pametno selo pretvorio u sveobuhvatnu strategiju razvoja u slijedećih sedam godina (Babina Greda 2021.-2027.). Strategija razvoja Babine Grede ide istodobno u nekoliko smjerova – održivo gospodarstvo, inovativne tehnologije, pametna poljoprivreda, razvoj kontinentalnog turizma (ideja je pametna sela koristiti i kao hubove za digitalne nomade), uključivanje građana treće dobi. U tim smjerovima razrađeno je 45 različitih aktivnosti.
Želje svih Babogređana
Među prvima su projekti koji su se već počeli realizirati, primjerice, projekt s Fakultetom agrobiotehničkih znanosti iz Osijeka u kojem se istražuje primjena insekticida i drugih preparata razvijenih na prirodnoj bazi, koji povećavaju prinose usjeva za 15-20 posto. Što se tiče mladih, kao i u općini Rakovec u Zagrebačkoj županiji, i tu će se krenuti od osnovne škole koja će biti opremljena suvremenim kabinetima i opremom potrebnom za učenje robotike i primjenu drugih novih tehnologija. „U procesu izrade Strategije razvoja Babine Grede sudjelovalo je po desetak predstavnika svih ciljanih skupina mještana, od mladih, poljoprivrednika do umirovljenika, a pomogli su nam konzultanti koje nam je dodijelila Europska komisija, pod vodstvom koordinatora projekta, profesora Aleksandra Lukića sa zagrebačkog Fakulteta elektrotehnike i računarstva”, kaže načelnik općine, Josip Krnić. Ako Strategija razvoja Babine Grede 2021.-2027. bude izabrana među dvije najbolje, Europska komisija će izravno financirati njenu provedbu. I stvarno se tome nadamo, kako bi se što više tih ideja što prije ostvarilo. Naime, na popisu projekata koje ljudi iz Babine Grede žele realizirati su umrežavanje poljoprivrednika s područja općine – kako jednih s drugima tako i sa stručnjacima koji su im potrebni; uvođenje sustava nadzora usjeva i njiva dronovima putem aplikacije na mobitelu – „To bi našim poljoprivrednicima uštedjelo puno vremena jer ne bi morali često ići u polje kao sada, snimak iz drona će moći pogledati i agronom te dati potrebne savjete, a i ceste će nam biti sigurnije jeć će na njima traktori prolaziti samo onda kada se to mora”, objašnjava Tomislav Kopić, pročelnik općine Babina Greda.
Uključivanje građana treće dobi
Slijedeći vrlo zanimljiv projekt naveden u Strategiji je i mala tvornica tjestenine, koja bi koristila lokalne sirovine i zaposlila žene starije od pedeset godina, koje su manje konkurentne na tržištu rada. Tvornica tjestenine bi povezala i veći broj lokalnih OPG-ova koji će se baviti proizvodnjom ekoloških jaja za tu tvornicu, uz ostale potrebne sirovine. Usto, u Babinoj Gredi se nalazi gotovo dvije trećine stočnog fonda Vukovarsko-srijemske županije pa će se u sklopu Strategije razvoja za slijedeće sedmogodišnje razdoblje pokušati napraviti i poseban pogon za obradu mesa. U Babinoj Gredi se gradi i tvornica auto dijelova, koja će imati djelomično robotizirane pogone, a Udruga branitelja je napravila sušare i sustave grijanja staklenika u kojima se uzgajaju šparoge koje će na tržnice dolaziti i do dva mjeseca ranije od sezone.
Nedostatak može biti prednost
Babina Greda je danas jedna od najmanje razvijenih općina u Hrvatskoj. To je mana koju načelnik općine Josip Krnić želi pretvoriti u prednost: „BDP po glavi stanovnika u Babinoj Gredi je 900 kuna, a, primjerice, u Medulinu je 14.500 Kn. Trenutno, to je naš nedostatak, a mi to želimo pretvoriti u prednost pri prijavi na fondove u slijedećem razdoblju, bilo da ih raspisuje država Hrvatska, bilo da dolaze izravno iz EU.” Što će Europska komisija od 45 babogredskih projekata financirati i koliko će to novca biti, znat će se do polovice slijedeće godine, no to malo mjesto u istočnoj Slavoniji pokazalo je već sada kako odlučan lokalni tim s vlastitom inicijativom može postići uspjeh europskih razmjera.
