Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja pokrenula je istragu protiv Hrvatskog udruženja agencija za tržišno komuniciranje (HURA) pod sumnjom da su članice sklopile kartel, odnosno zabranjeni sporazum koji narušava tržišnu utakmicu, doznaje Forum.tm. Zbog tih sumnji djelatnici AZTN-a su prije desetak dana bili u nenajavljenoj kontroli HURA-e, a prikupljeni podaci se još analiziraju.

Povod za istragu je zapravo javni dokument HURA-e pod nazivom “Upute za provedbu natječaja”, koji je obvezujuć za svaku od 31 reklamne agencije koje su članice ove udruge. U tom se dokumentu, među ostalim, kaže: “Preporuka je da oglašivač ograniči broj pozvanih agencija, osim u slučaju javnog natječaja koji je reguliran zakonom. HURA preporuča broj pozvanih agencija ograničiti na maksimalno tri. Dodatno je kao četvrtu moguće pozvati agenciju s kojom oglašivač trenutno surađuje. Ukoliko je broj pozvanih agencija veći od preporučenih 3+1, agencije HURA-e bit će obavezne povući se s takvog natječaja.”

Nije riječ tek o pukoj teoriji. U posjedu smo dokumenta koji je natječajno povjerenstvo Hrvatskog udruženja agencija za tržišno komuniciranje početkom lipnja poslalo jednom poduzeću koje je raspisalo za usluge grafičkog oblikovanja. U tom ih dokumentu obavještavaju da se agencije Imago, Drap, Status grupa, McCann Erickson, Digitel i Unex, inače članice HURA-e, povlače s natječaja jer “u trenutku potvrde sudjelovanja agencije nisu imale saznanja o broju pozvanih agencija koji prelazi preporučenih 3+1”. U istom dokumentu HURA podsjeća da je poštivanje njihovih regula obaveza za sve njihove članove te izražavaju nadu da će te upute biti poštivane prilikom budućih natječaja na koje će se njihove članice rado ponovno odazvati.

HURA se u svojim Preporukama poziva na dokument pod nazivom “Guidelines on pitching” Europskog udruženja komunikacijskih agencija (EACA – European Association of Communications Agencies), no ti se dokumenti ipak bitno razlikuju. HURA u prvih nekoliko odlomaka svog dokumenta ustrajno naglašava da su odredbe preporuka tek za klijente, dok su za agencije članice stroga obaveza. U dokumentu EACA-e, međutim, na samom se početku razjašnjava da je riječ tek o preporukama, a ne pravilima.

Nakon posjeta informatičkih forenzičara AZTN-a, HURA je svoje članice obavijestila e-mailom o tom događaju. S obzirom na to da traje istraga, u AZTN-u nam ovaj slučaj nisu htjeli komentirati, a isprva nije bilo lako doći ni do objašnjenja cijelog slučaja u HURA-i.

Damir Ciglar, predsjednik Uprave HURA-e, nije nam htio ništa reći o ovom slučaju tvrdeći da je na putu u inozemstvu. Pokušali smo razgovarati i s izvršnom direktoricom udruge Dunjom Ivanom Ballon, ali opet bez većeg uspjeha. “Ja vam nisam prava osoba za te informacije. Trebate nazvati agenciju koja nas zastupa.“, uputila nas je Ballon na Marinu Čulić Fischer iz agencije Proximiti. Ne kaže se bez razloga treća sreća.

“Dobili smo dopis u kojem AZTN najavljuje pokretanje postupka protiv HURA-e, ali to pitanje trebate postaviti njima. Koliko znam, oni najprije prikupljaju informacije pa tek onda odlučuju hoće li pokrenuti postupak”, kaže Čulić Fischer, koja ne smatra da ima nešto sporno u HURA-inim dokumentima. “To nije isključivanje mogućnosti da se netko natječe, HURA je apsolutno za natječaj, samo nije za varijantu gdje se već u prvom krugu poziva jako puno agencija od kojih se traži da naprave kvalitetan posao. HURA nije zabranila da se ljudi javljaju, ali je pokušala regulirati to područje. Često se događa da klijenti pozovu na natječaj jako puno agencija i već u prvom koraku od njih traže izradu nekakve strategije. Za takve poslove koriste se veliki agencijski resursi, za to vam trebaju najbolji ljudi, a to se uopće ne plaća. HURA je više edukativno pokušala utjecati na oglašivače kojima je objasnila da im agencije mogu dati osnovne reference u prvom krugu, dok bi se na veću pripremu išlo tek u drugom krugu”, kaže Čulić Fischer. Također tvrdi da HURA-ina pravila nisu ništa ekskluzivno, nego da “postoji pozitivna praksa na drugim tržištima”, ali primjere nije navela.

Na naše pitanje ne čini li se ovakvim pravilima šteta malim agencijama koje vjerojatno gube priliku za natjecanje jer klijenti, ograničeni brojem agencija koje smiju pozvati na natječaj, zovu uglavnom najveće, Čulić Fischer tvrdi da to nije tako. “Naprotiv, HURA podržava male agencije, sve one koje dobro rade i imaju ideje. Zadnjih nekoliko godina na ‘Danima komunikacija’ jako puno malih agencija osvaja nagrade, što su za njih odlične reference”, kaže Čulić Fischer.

Razgovarali smo i s nekim vlasnicima takozvanih malih agencija, koje su također članice HURA-e. Oni tvrde upravo suprotno. “Takva pravila primarno odgovaraju isključivo velikim agencijama. Klijenti automatski zovu samo najveće agencije pa se uglavnom natječu uvijek isti”, ispričala nam je osoba u čijem je vlasništvu jedna manja agencija, koja je pristala s nama razgovarati pod uvjetom da joj ne otkrijemo identitet. Zbog čega je ova odredba uvedena, kaže da ne zna.

Čulić Fischer pak kaže da je odredba o zabrani natjecanja za više od tri članice HURA-e uvedena negdje početkom ove godine. Iako se u marketinškim krugovima već govori da je HURA do daljnjega ukinula spornu odredbu svojih Pravila, Čulić Fischer kaže da to nije točno i da je ona još na snazi.

Kartel – najteži oblik kršenja tržišnog natjecanja

Kartel, sporazum između poduzetnika koji su međusobni konkurenti, smatra se najtežim oblikom kršenja tržišnog natjecanja i za njega Zakon o zaštiti tržišnog natjecanja predviđa visoke kazne. Poduzetnicima koji sudjeluju u kartelima kazna može iznositi do deset posto ukupnog prihoda ostvarenog u posljednjoj godini za koju postoje zaključena financijska izvješća.

Saša Vejnović/Josip Jagić