Kako se komunicirala najveća kriza u regiji, kojim tehnikama izazvati emocije i ostvariti milijune pregleda, kako je radio postao jači nego ikada te koliko nam treba ICT stručnjaka za digitalnu transformaciju
Komunikacija Agrokora prema medijima, angažiranje mlađe publike ozbiljnim vijestima, digitalna transformacija gospodarstva uz STEM i vizualizacija zvuka neke su od tema koje su obilježile početak drugog dana desetog Weekend Media Festivala.
Konferencijski dio otvorio je panel Agrokor naš Svagdašnji na kojem se govorilo o komunikaciji Agrokora prema medijima u vrijeme krize. „U liniji komuniciranja bilo je previše ljudi koji su neformalnim kanalima nudili najluđe moguće priče čak i kad je bilo očigledno da je sve gotovo. Kao primjerice da su dobili ogroman novac od Kineza, to je bila dosta ozbiljna sramota“, rekao je Gojko Drljača, zamjenik glavnog urednika Jutarnjeg lista. Direktorica komunikacijskog ureda Colić, Laco i partneri Violeta Colić, koja je i sama prije pet godina bila u komunikacijskom timu Agrokora, mišljenja je kako je cijela komunikacija oko krize bila pogrešna. „Kada se dogodi kriza jedino što nemate kao mogućnost je da odlučite ne komunicirati. Agrokor se odlučio upravo na tu opciju. Interes ne nestaje, okrenut će se drugim sugovornicima i tražiti informacije na drugim mjestima. Čak 95 posto informacija je došlo iz drugih izvora, a samo pet posto iz kompanije“, izjavila je.
Uslijedio je panel o STEM području koje je najavio robot Pepper. „Da bi napravili digitalnu transformaciju gospodarstva treba nam oko 200 tisuća ICT digitalnih stručnjaka, a mi ih danas imamo oko 50 do 60 tisuća. Samo dvije do tri tisuće takvih profila godišnje izlazi iz obrazovnog sustava. Ne samo da ih ne obrazujemo dovoljno nego i ne radimo ništa da ih zadržimo“, kazao je Boris Drilo, član Uprave i glavni direktor za tehniku i informacijske tehnologije Hrvatskog Telekoma. Svoje mišljenje izrazio je inovator Mate Rimac koji stalno zapošljava stručnjake iz STEM područja: „Imamo preko 100 otvorenih natječaja, većina je iz STEM područja. Ako jedna mala firma u maloj zemlji treba toliko stručnjaka to najbolje pokazuje ogroman potencijal“.
O tome kako je radio uspio postati jači nego ikada uz TV koji diktira medijsku scenu razgovarali su medijski stručnjaci iz Australije, Austrije i Hrvatske. Kao posebna gošća pojavila se pjevačica Mia Dimšić koju su panelisti predstavili kao dobar primjer ‘vizualiziranog zvuka’. „Klasična podjela TV-radio nestaje, jer sada i radio producira vizualne sadržaje. Društvene mreže omogućile su radiju da nadomjesti sliku, odnosno tu komponentu koja mu je nedostajala“, izjavila je programska direktorica Antene Zagreb Katarina Sučić te dodala: „Ako je sadržaj dobar naći će put. Sigurna sam da će radio opstati, samo je pitanje na kojim će uređajima to biti, a to je izazov koji ćemo mi u Hrvatskoj imati prije nego drugi u svijetu.“
Društvene mreže bile su tema predavanja ONE ON ONE: Kako dobiti veliku publiku za ozbiljne vijesti. „Kod videa produciranih za društvene mreže najvažnije su prve tri sekunde u kojima morate izazvati emocije i korisnicima reći zašto bi im trebalo biti stalo do vašeg sadržaja“, kazao je Jon Laurence, nagrađivani urednik online rubrike britanskog Channela 4 čiji video prilogi dosžu milijune pregleda. „Čim smo se počeli baviti ozbiljnim i izazovnim vijestima, temama koje su zbilja bitne, publika nam je porasla. Tri najvažnije stvari o kojima vodimo računa pri proizvodnji videa su: emocije, identitet i mobile. Ovo je iznimno bitno za sve industrije, a mobile posebno ako se bavite novinarstvom“, zaključuje.
